foto: Nikola Šolić

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba organiziralo je 6. ožujka/marta konferenciju „Bošnjaci u popisu stanovništva 2021.“ u sklopu priprema za popis stanovništva 2021. u Hrvatskoj.

Konferenciji su prisustvovali Salih Huremović, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije i predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije, Kadro Kulašin, predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija i predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Senad Pršić, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske, Kemal Bukvić, predsjednik Bošnjačkog kulturno-umjetničkog društva Sevdah, Fuad Selimović, član Izvršnog odbora Bošnjačke nacionalne zajednice grada Zagreba, Vanesa Husić, članica Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, Bermin Meškić, bivši član Savjeta za nacionalne manjine RH, Džemal Bratić, Predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Osječko-baranjske županije i član Programskog vijeća HRT, Hasan Redžić i Adnan Hodžić, potpredsjednici Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba i Ermina Ramadanović, jezikoslovka.

Cilj konferencije je razmjena ideja i informacija te dogovor za izradu plana djelovanja i smjernica za rad te oblika informiranja pripadnika bošnjačke nacionalne manjine o važnosti nacionalnog izjašnjavanja do održavanja popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj, koji je za sada odgođen do jeseni ove godine.

Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba,
moderator konferencije

Popis stanovništva je izuzetno važan za svaku nacionalnu manjinu, kada je riječ o organizacijskom, financijskom i svakom drugom aspektu, jer njegovi rezultati umnogome određuju i načine na koje nacionalne manjine rade i djeluju, rekao je Armin Hodžić. Također, predložio je zajedničko prenošenje tekstova u vezi s popisom stanovništva u časopisima Sabah, Bošnjački glas, Journal i Behar te da njihovi urednici dogovore tu razmjenu sadržaja. Išli bismo u smjeru da se u obrasce, to jest upute uvede i mogućnost da se onaj koji se izjasni kao Musliman uvede kao Bošnjak, no i dalje ostaje da se netko i dalje izjašnjava kao Musliman, zaključio je.

Kadro Kulašin

Kadro Kulašin: Svi su popisi stanovništva jednako važni kako za pojedince, manjine, tako i za državu, jer na temelju tih podataka mogu se određivati strateški pravci. Mi Bošnjaci smo do sada imali veliki problem kod popisa, a to je zašto se nama nije omogućilo automatsko prebacivanje iz Musliman u Bošnjak. Razumijem da je to pojedinačna stvar svakog od nas, ali čini se da se to moralo omogućiti na puno jednostavniji način. Doživjeli smo da nam je u posljednjih dvadesetak godina, što asimilacijom, što neizjašnjavanjem, negdje tridesetak posto stanovnika nisu popisani kao Bošnjaci. Odgovornost je svakoga od nas da motiviramo rad na terenu i potaknemo izjašnjavanje kao Bošnjak i materinji jezik bosanski. Naša politička uvjerenja ne trebaju utjecati na to, važan je zajednički nastup nas, predstavnika bošnjačkih institucija i udruga, naši su međusobni odnosi jako važni za bošnjačku zajednicu, naš osobni probitak podredimo zajedničkom cilju. Možda se i ne treba toliko pouzdavati u nove informatičke sustave, e-Građani, ako to ne objasnimo dovoljno, posebno starijim ljudima. Najzad, prevelikim potenciranje vjerske pripadnosti, mi gubimo ljude, neka bude tko god što hoće, jer na koji način ćemo motivirati onoga koji je katolik da se izjasni kao Bošnjak, ili mi želimo da samo mi budemo Bošnjaci, oni koji se identificiramo s islamom. Znate, imamo više od 1400 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, a nisu ni ateisti, ni muslimani, već su pravoslavci ili katolici. Mi ne smijemo te ljude zanemariti. Moramo biti mudri i pošteni i s najboljim namjerama.

Senad Pršić

Senad Pršić: I u ranijem smo popisu bili specifični po toj situaciji da su mnogi od nas miješali vjerski i nacionalni predznak. Mi u Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici Hrvatske vodili smo i prije veliku i ciljanu kampanju da se to ljudima objasni i potakne na nacionalno izjašnjavanje kao Bošnjaci, jer ako se izjasne kao vjernici muslimani, onda će nacionalno biti upisani kao ‘ostali’. Ta kampanja prije deset godina bila je vrlo uspješna, jer se za 50 posto povećao broj onih koji su se na popisu izjasnili kao Bošnjaci. Današnja situacija zbog pandemije je sigurno komplicirana, ali su i lakši alati za pristup ljudima, ne samo kroz tiskane medije, letke, brošure, već i kroz društvene mreže. Ovaj nam je popis prilika da skrenemo pažnju na važnu činjenicu – popis stanovništva je važna činjenica, ali s druge strane upis u matičnom uredu i u birački popis, prilika je da tome damo širu dimenziju. Ipak, veći problem imamo kod upisa u matične knjige i u birački popis, posebno kada su djeca u pitanju, jer se oni kada navrše 18 godina moraju ponovno upisati i nacionalno izjasniti. Zajednički trebamo nastupati i pronaći rješenja, jer osim medijskih nastupa jako je važno sastajati se s ljudima i odgovarati na njihova pitanja i probleme koje iznose. Ovu priliku treba iskoristiti i povezati naše organizacije u ovim pripremama za popis kada god se on organizira.

Kemal Bukvić

Kemal Bukvić: Koliko vidim mi nemamo potporu u Savjetu za nacionalne manjine, niti u Saboru RH, nemamo osobu koja će nas kvalitetno zastupati i pitanje je kako surađivati sa saborskom zastupnicom koja službeno zastupa i Bošnjake. Možda je još veći problem kako doći do običnog čovjeka, na terenu. Moramo osmisliti tehniku i alate koji će privući te ljude, one koji kada odu u Bosnu govore da su Bošnjaci, a kad se vrate onda je to druga priča. Najzad, moguće je izjašnjavanje preko sustava e-Građani i zato treba motivirati mlade ljude da nam u tome pomognu. Bilo bi dobro nastaviti razgovore s Ministarstvom pravosuđa i uprave da se odredi bar još neka općina u kojoj je moguće obaviti upis u matične knjige kao Bošnjak. Vjerski i nacionalni identitet nisu isto, pridobijmo mlade da se izjasne kao Bošnjaci, a mi smo na terenu često razjedinjeni.

Edin Bećirević

Edin Bećirević: S dva desetljeća iskustva kao televizijski snimatelj mogu reći kako bi trebalo ići u smjeru izrade spotova, web stranica i materijala za elektroničke medije koji će prenositi kvalitetne poruke i o popisu stanovništva.

Salih Huremović

Salih Huremović: Već dulje razdoblje radimo pripreme za popis stanovništva i sada nam ide na ruku i ova odgoda te ne možemo reći kako nismo imali dovoljno vremena za pripreme. Mnogi još uvijek miješaju pojmove, popis stanovništva i popis birača, zato će biti potreban ozbiljan rad na terenu. U tome vidim i razvoj suradnje na tom polju i s državnim institucijama, prije svega s Ministarstvom pravosuđa i uprave. Od rujna prošle godine djeluje povjerenstvo za pripreme oko popisa, ali tražimo potporu mladih i volontera, postoje temelji za kvalitetan rad na terenu barem u tome da zadržimo istu razinu izjašnjavanja Bošnjacima kao ranije.

Fuad Selimović

Fuad Selimović: Naša prilika može biti korištenje sustava e-Građani s obzirom na ovu situaciju s korona krizom. U tome vidim veliku mogućnost da se marketinški djeluje, uz pomoć mladih, da se što više ljudi osposobi i ima pristup ovom sustavu. Iskustva su različita, bilo je i neugodnih situacija, pa treba imati stanovitu rezervu pri tome. Ali valja iskoristiti sve resurse, suradnju s medijima, da se na argumentirani način odvoje i objasne ove stvari između vjerskog i nacionalnog – to je očito dugotrajan proces.

Vanesa Husić

Vanesa Husić: Prošle godine u rujnu osnovano je povjerenstvo za provedbu popisa i mi smo također njegov dio te se nadam kako ćemo zajedno i dalje biti na tom velikom poslu.

Bermin Meškić

Bermin Meškić: Katastrofa je u tome da mi moramo objašnjavati ljudima što su, to je zaista problem u vremenu kada se ljudi bave projektima prepoznatljivosti svoje nacionalne manjine u sferi kulturne autonomije. A mi i dan danas još uvijek govorimo što smo i nadam se da će skoro doći vrijeme da se ne bavimo tim pitanjem. Raditi na preimenovanju muslimana s veliki M u Bošnjake to je jedna teza, druga je provesti ciljanu kampanju putem letaka i obilaska terena te objasniti ljudima razliku između nacionalnog i vjerskog identiteta, osvijestiti roditelje da se prilikom upisa svoje djece ona mogu izjasniti kao Bošnjaci, ali da to moraju opet učiniti kada napune osamnaest godina. Sustav e-Građani je prilika za sve nacionalne manjine, pa tako i za Bošnjake. Izjašnjavanje kao Bošnjaci, to su naša opća politička prava i to je jako važno za našu budućnost u Hrvatskoj. Naš je problem što smo na margini hrvatskog političkog života, nema nas na mjestima gdje se odlučuje, kod nas je sve nekako ad hoc, dijelimo se prije, za vrijeme i nakon svakih izbora, nedostaje strategije planskog promišljanja i jedinstva, potrebna nam je bosanska kuća u kojoj ćemo se sastajati, neka naša centralna adresa, suradnja s matičnom državom, potreban nam je saborski zastupnik. Djelomice smo i sami tome krivi, asimilacija je neizbježna ukoliko se ne radi s ljudima. Ima oko 32.000 Bošnjaka, a u popisu birača ih je oko 13.000, ostalim manjinama je to važno, a nama izgleda nije. Riječima Alije Isakovića s otvaranja bošnjačkog sabora 1993. „ne osjećam potrebu da sebi ili vama objašnjavam naše tradicionalno ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog i ime naše zemlje BiH, ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na tradiciju“.

Džemal Bratić

Džemal Bratić: Mi kao građani ove zemlje želimo bolji, napredniji život kako za nas, tako i za generacije koje poslije nas dolaze, iako znamo da mnoge stvari u posljednjih tridesetak godina nisu bile najbolje. Trebamo razumjeti pravnu stečevinu i regulativu, od ondašnjeg života, do Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i njihov nacionalni identitet, jer nije sve crno bijelo, niti je tako bilo i u ondašnjem sustavu. Gdje smo mi Bošnjaci, zašto se ne bi oni koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine pisali kao Bošnjaci, kao jedna od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj? Uspjeli smo na proteklom popisu povećati broj onih koji se tako izjašnjavaju i to je dobro. Domovina Bošnjaka je Bosna i Hercegovina, posebno je to izraženo poslije uspješnog referenduma o samostalnosti. No, trebam razumjeti politiku Republike Hrvatske i 22 nacionalne manjine navedene u njezinu Ustavu, dakle, priznate nacionalne manjine. Nemam ništa protiv da se i drugi izjasne kao Bošnjaci ili Bošnjani. Tražimo i dalje jednakopravnost kao građani koji ćemo svojim sudjelovanjem kao nacionalna manjina razvijati svoj identitet i na taj način obogaćivati i razvijati cjelokupno društvo.

Hasan Redžić

Hasan Redžić: U statistikama se može primijetiti veliki pomak u povećanju broja onih koje se izjašnjavaju kao Bošnjaci. Postoji i veći problem, nas samih, sami sebe nekako stavljamo u manju vrijednost. U medijima ponekad mi sami sebi objašnjavamo da smo Bošnjaci, a druge manjine govore o svojoj kulturi. Vrlo je bitno da moramo biti jedinstvenog stava o tome, posebno zajednički nastup i edukaciju o tome kako postupiti kod popisa stanovništva.

Adnan Hodžić

Adnan Hodžić: Postoji još dosta prostora na kojem možemo poboljšati i rezultate popisa stanovništva. Problem je to ponovno izjašnjavanje kao Bošnjak kada osoba postane punoljetna, a i naši ljudi, posebno stariji, nisu posve svjesni da Musliman neće biti upisan kao nacionalna manjina. Ovo izjašnjavanje važno je u stjecanju mogućnosti za stjecanje i zastupanje naših prava.

Ermina Ramadanović

Ermina Ramadanović: Jezični identitet neodvojivo je povezan s nacionalnim i neupitno je povijesno ime bosanskog jezika. Prvi i najstariji rukopisni rječnik bio je bosansko-turski rječnik Muhameda Hevaija Uskufija 1631. godine, a prva gramatika bosanskog jezika Frane Vuletića objavljena je 1890. pod nazivom Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole. Međutim, u vrijeme Austro-Ugarske, 4. 10. 1907. godine novi austrougarski zajednički ministar financija barun Burjan donio je naredbu da se ukida naziv bosanski jezik te da se umjesto njega, umjesto zemaljskog jezika, mora upotrebljavati naziv srpsko-hrvatski jezik. Dakle, to ukidanje je neupitna potvrda postojanja bosanskog jezika, jer ako bosanski jezik nije postojao zašto je onda zabranjen, ukinut? Jezikoslovno gledano, jezik bi postojao i bez lingvista, odnosno i bez jezikoslovaca, bez političara – on bi postojao i bez svojega imena. Jezik je živ organizam i postoji zbog svojih govornika koji se njime služe i kojim zapisuju svoje misli i rečenice. Sve ono što se događalo s imenom jezika, događalo se i s imenom naroda. Veoma je važno osvijestiti činjenicu da su jezik i narod isto biće i da jednoga bez drugoga nema. Stoljetno zatiranje i jezika i naroda, dovelo je do situacije u kojoj smo trenutačno. Ponekad mislim da je ovakva inicijativa trebala biti pokrenuta i ranije, ali za dobru stvar nikada nije kasno.

 

Sudionici konferencije su, poslije održane konferencije i rasprave, javnosti uputili zajedničku izjavu: „Okolnosti u kojima se trenutno nalazimo nepovoljne su za provođenje potrebnih aktivnosti kada je riječ o popisu stanovništva. Unatoč tome, odaziv na Konferenciju pokazao je veliki interes, ali i volju sudionika da Bošnjaci što spremnije dočekaju popis stanovništva i educiraju pripadnike bošnjačke nacionalne manjine na koji će se način sprovoditi ovogodišnji popis stanovništva, ali i na koji se način izjasniti kad je riječ o Bošnjacima. Popis stanovništva od nacionalnog je interesa svih Bošnjaka u Hrvatskoj što zahtjeva zajednički stav i rad na ovom pitanju svih predstavnika bošnjačkih organizacija. Održana konferencija može biti dobar temelj budućeg zajedničkog rada i djelovanja na pitanjima općeg interesa Bošnjaka u Hrvatskoj, što je i naglašeno tijekom konferencije. Ovim putem svi sudionici konferencije pozivaju Bošnjake u Hrvatskoj da se na predstojećem popisu izjasne kao Bošnjaci, da za svoj materinski jezik naznače bosanski jezik jer na taj način stječu građanska i politička prava zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske“.

 

Video snimak konferencije može se pogledati na linku Konferencija “BOŠNJACI U POPISU STANOVNIŠTVA 2021” – YouTube (https://www.youtube.com/watch?v=519DpszSerM&t=64s)

 

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

U 2011. godini u Republici Hrvatskoj je popisano 31.479 (0,73 %) pripadnika bošnjačke nacionalne manjine (2001. bilo je popisano 20.755 ili 0,47%).Najviše Bošnjaka živi na području Grada Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 4.284.889 stanovnika od čega je 328.738 pripadnika nacionalnih manjina kako slijedi i to: Albanaca 17.513 (0,41%), Austrijanaca 297 (0,01%), Bošnjaka 31.479 (0,73%), Bugara 350 (0,01%), Crnogoraca 4.517 (0,11%), Čeha 9.641 (0,22%), Mađara 14.048 (0,33%), Makedonaca 4.138 (0,10%), Nijemaca 2.965 (0,07%), Poljaka 672 (0,02%), Roma 16.975 (0.40%), Rumunja 435 (0.01%), Rusa 1.279 (0,03%), Rusina 1.936 (0,05%) Slovaka, 4.753(0,11%), Slovenaca 10.517 (0,25%), Srba 186.633 (4,36%), Talijana 17.807 (0,42%), Turaka 367 (0,01%), Ukrajinaca 1.878 (0,04%), Vlaha 29 (0,00) i Židova 509 (0,01%).