Zabilježio: mr. Idriz ef. BEŠIĆ na dan 29. rujna 2019.

Prije točno 50 godina u Gunji je 28.septembra/rujna svečano
otvorena ili, kako kažemo, proklanjala je prva džamija
sa munarom u tadašnjoj SR Hrvatskoj. Ove godine je, na taj
datum – 29. rujna, svečanom akademijom obilježena pedeseta
obljetnica rada gunjanske džamije, najstarije, a dugo i
jedine džamije u Hrvatskoj.

Svečanosti su nazočili: izaslanik reisu-l-uleme Vahid ef.
Fazlović tuzlanski muftija, predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj
muftija dr. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Sabora IZ u Hrvatskoj
dr. Mirza Šabić, hfz. Abdul Kadir muftija iz Amasije u Turskoj,
pomoćni biskup Đakovačko-osječke nadbiskupije g. Ivan
Ćurić, župnik u Gunji vlč. Ivan Živić, Jasmin Milić biskup Protestantske
reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj,
ravnatelj Islamske gimnazije u Zagrebu mr. Mevludi Arslani,
glavni imam iz Brčkog mr. Mustafa ef. Gobeljić, svi glavni imami
u Hrvatskoj, veliki broj imama sa područja MIZ Brčko, Srebrenik,
Gračanica, Gadačac. Također i glavni imam iz Orašja Salim
ef. Kanlić, izaslanik župana Vukovarsko-srijemske županijie
Bože Galića, g. Marinko Beljo i zamjenik župana g. Josip Dabro,
načelnik općine Gunja g. Anto Gutić i predsjednik Vijeća
općine Gunja g. Borko Nikolić, koordinator TIKE u Hrvatskoj g.
Hašim Koč sa suradnicima i drugi mnogobrojni gosti i džematlije.

Mr. Vahid ef. Fazlović, izaslanik reisu-l-uleme je u svom
obraćanju prenio selame i čestitke dr. Husein ef. Kavazovića
(koji zbog ranije preuzetih obveza nije mogao doći), rekavši da
je poručio da je sa džematlijama Gunje i da će ih i prvom prigodom
službeno posjetiti. Naglasio je i važnost tog jubileja Islamske
zajednice u BiH i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Danas je Gunja prepoznatljiva po najstarijoj džamiji i Hrvatskoj
i po primjeru (su)života, međukomšijskih i međuljudskih
odnosa. Ovaj pogranični džemat je jaka veza muslimana sa
obe strane granice. Muftija Vahid ef. je čestitao džematlijama i
glavnom imamu taj važan povijesni datum.

Dr. Aziz ef. Hasanović, muftija i predsjednik mešihata IZ-e
u Hrvatskoj je čestitao jubilej, izrazio zadovoljstvo što je džamija
u Gunji i najstarija džamija sa munarom u Hrvatskoj nakon
odlaska Turaka i što aktivno radi i postoji. Ona je bila poticaj i
drugim muslimanima u Hrvatskoj da se izbore za svoja vjerska
prava i izgrade adekvatne prostore za vjerski život. U Gunji i
danas tražimo inspiraciju i motivaciju da se sve u životu može
postići. Čestitao je muslimanima i vlastima jer svjedoče
multikulturnom životu u RH.

U svom dužem i emotivnom izlaganju glavni imam Idriz ef.
Bešić je rekao da je on najstariji imam u najstarijoj džamiji, da je
njoj pedeset, a njemu šezdeset godina života i 38 godina službe
u Gunji. Došao je davne 1981. godine u prosincu/decembru, u
22. godini, mlad, neiskusan i neiskvaren. Pripada generaciji koja
se osjećala pozvanom i prozvanom “da mijenja svijet” i, kako je
ustvrdio, donio sobom nešto za što je kasnije učio da na to nije imao pravo, a to je – nove ideje. Tada nije znao da svi nemaju
pravo na nove, svježe promjene, da se zbog ideja gubi i glava,
završava u zatvoru. Između ostalog je poručio i: “ Kada sam
svom rahmetli djedu, koji je bio imam u jednom selu kod Brčkog,
rekao gdje sam se zaposlio, prokomentirao je: ‘Uuuuuu,
sine Mujo, opaši se kruto!’ Poznavao je stanje u džematu”.

Idriz ef. je naglasio u svom govoru važnost i ulogu ‘svoje’
džamije, kako za muslimane Gunje i okoline, tako i za sve one
koji su dolazili i prolazili Gunjom. Osobito za vrijeme domovinskog
rata u Hrvatskoj i agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ambasada
i konzulat bili su u musafirhani, a i imaret i Merhamet. Posebno
je poselamio Uzeir ef. Haskića, prvog učenik Gazi
Husrev-begove medrese u Sarajevu, dugogodišnjeg imama u
Maoči kod Brčkog, danas umirovljenika, koji je porijeklom iz tog
džemata.

“Ova je džamija u Gunji dio povijesti Islama u i Islamske zajednice
i u svakoj ozbiljnijoj priči o muslimanima u Hrvatskoj. Međutim,
baš ona je zaobiđena, usput spomenuta u kontekstu prigodom
svečanosti obilježavanja 100. obljetnice službenog priznanja
Islama u Hrvatskoj. Nije spomenuta niti u Almanahu Islamske zajednice u Hrvatskoj, a u povodu sto godina službenog Islama u
Hrvatskoj, izdavač je bila IZ u Hrvatskoj. Slično se dogodilo i 1990.
godine kada je tadašnja općina Županja izdala monografiju općine.
Džamija u Gunji nije spomenuta, niti objavljena niti fotografija
džamije I tada sam burno reagirao!”, podsjetio je ef. Bešić. “Nedavno
je u Gradskom muzeju u Vukovaru bila promocija knjige
Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj arhitekata Zlatka
Karača i Alena Žunića. Autori su detaljno obradili i sve postojeće
džamije, pa uvrstili u svoju knjigu i fotografije i planove džamija,
ali opet nije bilo – džamije u Gunji! Autor mi je na burne prigovore
objasnio da naša džamija jest u knjizi, ali je nije prezentirao u projekcijama
jer, navodno – nema nikakvu arhitektonsku vrijednost.
Odgovorio sam tada – da, istina, nisam kompetentan za arhitekturu,
ali nisam niti budala, jer ako to nije islamska arhitektura u
Hrvatskoj, što jeste?! Možda ‘nema arhitektonsku vrijednost’ što
nije bila skupi projekat…”.

Idriz efendija je nabrojao sve zaslužne za džamiju u Gunji,
sve prethodne imame – Abdurahmana Ramu ef. Hodžića, Hazima
ef. Hodžića, Hasana ef. Suljkanovića, a i njegove suradnike
Adina ef. Hrustića i mr. Senada ef. Heveševića. Posao oko gradnje
džamije vodili su njeni idejni začetnici: hf. Zaim ef. Huskanović
tadašnji glavni imam u Brčkom i tajnik Ramiz ef. Dobrača,
kao i predsjednik Medžlisa IZ u Brčkom Smajl Hadžić. Gunja je i
bila džemat pri Medžlisu islamske zajednice Brčko. I danas smo
prirodno vezani i “Brčko je naša čaršija, a mi brčanska mahala.”
Dobro se surađuje i sa tuzlanskim muftijstvom.

“ Za cijelo vrijeme bivše države, i Srbi i Hrvati, i svi drugi narodi,
imali su svoju akademiju, a mi Bošnjaci, muslimani, imali
smo samo džamiju i u njoj razvlaštenog i obezvrijeđenog imama.
Zato čuvajmo džamiju, ona ima svoje pravo, svoj hak kod
nas, ona će biti naš svjedok pred uzvišenim Allahom dž.š. Od
našeg odnosa prema njoj ovisi hoće li biti svjedok obrane ili
svjedok optužbe. Dođimo u džamiju, jer ako nećemo mi, tko će?
Ako nećemo sada, onda kada? Ako nećemo u džamiju, kuda
onda?”, naglasio je ef. Bešić.

Skupu se, na svečanosti 50.godišnjice rada džamije u Gunji,
obratio i zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije, g.
Josip Dabro i naglasio dobru suradnju sa Idriz ef. Bešićem o čemu
najbolje govori inicijativa da Idriz ef. bude ovogodišnji laureat
i nositelj najvišeg županijskog priznanja – Nagrade za životno
djelo.

Pomoćni biskup Đakovačko-srijemske nadbiskupije g. Ivan
Ćurić je čestitao muslimanima Gunje ovaj jubilej i naglasio veliko
razumijevanje i suradnju na svim poljima, a načelnik općine
Gunja g. Anto Gutić uz čestitke za jubilej naglasio i da je bilo
turbulentnih vremena, ali je uvijek bilo dobrog suživota; tako
će i ostati!

Na svečanosti povodom ovog značajnog jubileja imamu u
Gunji Idrizu-ef. Bešiću uručeno je priznanje Mešihata islamske
zajednice u Hrvatskoj, a Medžlis islamske zajednice Gunja takođe
je uručio priznanja zaslužnim pojedincima i institucijama
sa kojima su ostvarivali uspješnu saradnju tokom proteklih godina.
Program akademije je više nego uspješno vodila učenica
Islamske gimnazije u Zagrebu Melisa Hadžić iz Vrbanje.