Promocija “Edicija Bošnjaci” i u Puli
Tekst i foto: Mirela ČAUŠEVIĆ, dipl.iur.
U organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, u subotu, 14. prosinca 2019. godine u Hotelu Park Plaza Histria održana je književna tribina “Značaj književnog izdavaštva u stvaranju identiteta Bošnjaka” promocija “Edicija Bošnjaci”. Program je realiziran uz financijsku potporu Istarske županije. U uvodnom dijelu predsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre i Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske Senad Pršić naglasio je važnost Edicije Bošnjaci te smo se stoga kao BNZH na poziv i uključili u taj hvale vrijedan projekt. Program je otvoren uz pjesmu “Bosno moja” u aranžmanu Amira Rešidovića.
Promotori “Edicije Bošnjaci” bili su gosti iz Sarajeva prof. dr.sc. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK Preporod BiH i Filip Mursel Begović glavni urednik bh tjednika STAV.
Nacionalnim identitetom općenito, utvrđuje se pripadnost nekog naroda određenoj naciji koja ima svoj jezik, teritorijalnu povezanost i kulturnu i etničku srodnost. Pojam nacionalne kulture odnosi se na sve ono što je stvorila jedna nacija – narod, na materijalnom i duhovnom području. Dakle, nacionalna kultura i identitet Bošnjaka je određen povijesnom tradicijom, običajima i moralom, religijom, jezikom, umjetnošću (glazbom, kulturom književnošću itd). Upravo su navedene teme obrađene u izdavačkom projektu “Edicija Bošnjaci” koja je temelj za obradu i razumijevanje bošnjačke povijesti, tradicije, jezika, kulture, književnosti, umjetnosti i ostalih oblika stvaralaštva. Edicija Bošnjaci bi ostala kao trajni zapis, kao znanstveno gradivo za postojeće i nadolazeće generacije Bošnjaka.
“Edicija Bošnjaci” je naučno-istraživački projekt koji se priprema povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta je tjednik Stav (medijska kuća “Simurg Media”) i Internacionalni univerzitet u Sarajevu. “Edicija Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nj. E. Bakira Izetbegovića. Uvaženo je da povodom ovog važnog datuma, kada su Bošnjaci vratili svoje povijesno ime, treba provesti naučno istraživački projekt iz kojeg će izrasti knjižna edicija kao trajna vrijednost od opće koristi za bošnjački narod.
Projekt je proveden s namjerom da rezultati istraživanja budu
objavljeni u “Ediciji Bošnjaci”, a realizirao se u suizdavaštvu
“Simurg Medije” (sedmičnog lista Stav) i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu, s partnerstvom JU Muzej “Alija Izetbegović” te ostalim partnerima: Bošnjačkim nacionalnim vijećem
(Republika Srbija), Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori, Bošnjačkom
nacionalnom zajednicom Hrvatske i Bošnjačkim kulturnim savezom
Slovenije.
Glavni urednik projekta “Edicija Bošnjaci” je Filip Mursel
Begović, a izvršni urednik Mahir Sokolija. “Edicija Bošnjaci” rezultat
je naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta
u Sarajevu, koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje,
nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog
projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori
projekta Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta
je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima
umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović.
Deset knjiga “Edicije Bošnjaci” bit će objavljeno u dva kola. I.
kolo javnosti je predstavljeno u 2018. godini i riječ je o sljedećim
naslovima: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture
Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić,
Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija
Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris
Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti
i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić).
Tijekom predstavljanja tiskanog dijela Edicije Filip Mursel
Begović istaknuo je da knjige obuhvaćaju period od srednjeg
vijeka pa sve do suvremenosti. Iako su nam to često podmetali
mi nismo Turci i Bošnjaci ne postoje od dolaska Osmanskog
carstva, kazao je g. Begović. Stoga, Edicija Bošnjaci prati historijski
kontinuitet od srednjeg vijeka, a zalazi i dublje u historiju.
Naglasio je i kako izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike ponajbolje
pokazuje o kojem vremenskom rasponu govorimo. Od
srednjeg vijeka, zatim osmanskog perioda kada su Bošnjaci pisali
i na turskom, arapskom i perzijskom jeziku, preko Austrougarske,
Kraljevine Jugoslavije, NDH, komunizma sve do danas.
U ovaj izbor je uključen veliki broj značajnih bošnjačkih književnika
iz Hrvatske i sa Sandžaka. Što se tiče ove Edicije, za nas granice
nema, Bošnjaci se promatraju u totalitetu – istaknuo je Begović.
Upozorio je i kako posvajanja i preimenovanja Bošnjaka traju već
120 godina te kako je potrebno napokon izdati enciklopediju, s obzirom
da su Bošnjaci jedini narod u Europi koji je nikada nije izradio.
Naveo je da nikada nije napisana knjiga pod imenom Historija bošnjačke
književnosti, unatoč tome što je do sada napravljen veliki
posao u sistematizaciji i kanonizaciji bošnjačke književnosti.
Kada govorimo o kulturi Bošnjaka, nužno govorimo o procesima
prožimanja i interkulturalnom srodstvu tri, odnosno četiri
kulture u BiH, uzimajući u obzir sefardsku kulturu kazao je prof.
dr. Sanjin Kodrić. Knjige su pisane popularno-naučnim stilom
kako nepotrebne informacije ne bi zamarale čitatelje i kako bi
knjige bile pristupačne svima, istaknuto je na predstavljanju.