Nakon 9 godina, opet Bošnjak, Armin Hodžić, u Saboru Republike Hrvatske
Piše: Sead Berberović
photo: private album
Još smo pod dojmom netom održanih izbora za 11. saziv Sabora Republike Hrvatske održanih jučer 17. aprila/travnja 2024. godine, a na stranicama Državnog izbornog povjerenstva tek su privremeni rezultati. No, to nije prepreka da se napravi kratka analiza izbora, jer se objavljeni privremeni rezultati neće bitno, ili uopće neće mijenjati. Za Bošnjake je najvažnije da je nakon 2015. godine i nakon održana tri izborna ciklusa (2 redovna i jedan izvanredni) u XII. izbornoj jedinici pobjedu odnio Armin Hodžić, koji će narednih četiri godine predstavljati Bošnjake i još 4 nacionalne manjine u Saboru Republike Hrvatske.
Unatoč gromoglasnim predizbornim najavama iz koalicije „Rijeke pravde“ o smjeni HDZ-a s vlasti, rezultat koji su postigli ne omogućava im formiranje Vlade. Iako je HDZ osvojio manje mandata nego na izborima 2020. ipak je uvjerljivo najjača parlamentarna stranka i za očekivati je da će uspjeti prikupiti saborsku većinu i formirati Vladu. Predvidivo je da će se toj većini priključiti manjinski zastupnici i neka od dvije stranke s desnog političkog spektra (Domovinski pokret ili Most). Neposredno pred izbore, i sa strane HDZ-a i sa strane ovih dviju stranaka, izgledalo je da su mali izgledi za takvo koaliranje, ali potencijal koji nosi sudjelovanje u vlasti je dovoljno veliki da se prevladaju predizborne teške riječi, izjave i obećanja dana vlastitom biračkom tijelu.
Uvijek sam se zalagao za princip da manjinski zastupnici sa svojih 8 zastupnika ne bi trebali donositi prevagu pri formiranju Vlade i mijenjati većinsku izbornu volju hrvatskog naroda, već da, uz jasno, transparentno i javno iskazane zahtjeve za poboljšanje svoga statusa, podrže relativnog pobjednika izbora. Tako da očekujem da će se to dogoditi i nakon ovih izbora, imajući u vidu i da su Vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem pokazale visoku razinu senzibiliteta za nacionalne manjine i njihove potrebe.
Prethodne 4 godine, Bošnjačka nacionalna zajednica bila je predvodnik inicijative da se za parlamentarne izbore 2024. pokuša uozbiljiti i osvijestiti Bošnjake koji su, s prevelikim brojem kandidata, na prethodnim izborima pobjeđivali sami sebe. O tome je često i redovito pisano na stranicama „Bošnjačkog glasa“; dali smo priliku svima koji su pokazivali i pokazuju ambicije za kandidiranje, kao i čelnicima bošnjačkih organizacija da o tome iznesu svoja mišljenja. Tako sam i ja, nakon izbora 2020. objavio tekst pod naslovom „Izbori 2020. – kako se (ne) uči na greškama“ u broju 55, listopad/studeni 2020. Jedna od naših zagovaranih ideja bila je da se pokuša smanjiti broj bošnjačkih kandidata uvođenjem kriterija kojima bi se profilirali i razlučili potencijalni kandidati, te kroz neku formu predizbora selektirao kandidat koji zaslužuje prednost. Na kraju se, u jesen 2023. godine, kroz neformalni oblik predizbora/dogovora isprofilirao Armin Hodžić kao kandidat kojega treba podržati.
Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju imala je uspješnu projektnu suradnju proteklih četiri godine s Vijećem bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i njegovim predsjednikom Arminom Hodžićem. Na temelju te suradnje bili smo među prvima koji su u njemu prepoznali one kvalitete koje smo tražili od budućeg kandidata za Sabor: rad prije svega za opće ciljeve, rezultate rada na projektima koje je vodio u Vijeću, spremnost za suradnju, prihvaćanje dijaloga i kritike, fleksibilnost itd. Naša pozitivna iskustva u radu s Arminom Hodžićem prenijeli smo na županijske organizacije BNZ okupljene u Bošnjačku nacionalnu zajednicu Hrvatske, tako da je BNZH jednoglasno dala podršku kandidaturi Armina Hodžića.
Iskreno govoreći, nisam očekivao da će, unatoč postignutim dogovorima, Armin Hodžić biti jedini bošnjački kandidat. Moja predviđanja bila su da će biti bar još dva kandidata: jedan, kojeg će dati Stranka demokratske akcije i još jedan ambiciozni kandidat „bez pokrića“, ili kandidat po tuđem zadatku. Moram priznati da me je iznenadilo da SDA nije imala svoga kandidata, a također da je ambiciozni kandidat bez pokrića bio Sulejman Tabaković koji se pojavljivao na skoro svim izborima, s redovito skromnim rezultatom.
Kvalitetan rad Armina Hodžića kao predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba u proteklih pet godina, dobro pripremljena i odrađena predizborna kampanja, osvješćivanje i priprema bošnjačkog glasačkog tijela, donijeli su Arminu Hodžiću izvrstan rezultat: 3.356 glasova, što je znatno više od prvih izbora za Sabor 2003. kada je snažno podržan prof. dr. sc. Šemso Tanković koji je pobijedio s 2.711 glasova.
Na ovim je izborima druga po broju glasova dosadašnja saborska zastupnica iz albanskog naroda Ermina Lekaj Prljaskaj s 2.248 glasova, treći je Šoip Šoipi, dr. med. ispred Albanaca s 1.414 glasova i posljednji Sulejman Tabaković sa skromnih 117 glasova.
Uz sve čestitke, prije svega Arminu Hodžiću i njegovom timu, pa onda svima koji se na bilo koji način sudjelovali u prosvjećivanju Bošnjaka da smanjimo broj naših kandidata i naravno, na kraju ali i najvažnije, svim Bošnjacima koji su se na izbornom mjestu opredijelili za manjinsku listu i glasali za Armina Hodžića, ne trebamo padati u euforiju, već nakon izbornog slavlja treba dobro analizirati i promišljati o sljedećim izborima.
Ermina Lekaj Prljaskaj, izgubila je i zbog toga, što ju je pogodio bošnjački sindrom – imala je jakog protukandidata. Ukupno je na izborima glasalo više albanskih nego bošnjačkih birača: 3.661 prema 3.472. Dakle, realno je očekivati da bi pobjeda Armina Hodžića bila upitna da nije bilo jakog albanskog protukandidata. To je trend koji se nastavio još od izbora 2015. godine: 2015. je glasalo 2.368 albanskih prema 2.203 bošnjačka glasača; 2016. omjer je bio 2.691 albanskih prema 2.659 bošnjačkih glasača i 2020. je bilo 2.797 albanskih prema 2.624 bošnjačka glasača. Reduciranjem broja bošnjačkih kandidata postigli smo pozitivan domet. Toplo se nadam da ćemo ga kao stav zadržati i dalje, uz neophodnu daljnju razradu i institucionaliziranje kao općeprihvaćenog principa. Međutim, iz navedenih podataka, nameće se da je bitno i povećati broj Bošnjaka koji glasaju za manjinsku listu. Na tome treba raditi u dva smjera: i dalje nastojati da se, još uvijek veliki broj Muslimana u biračkim popisima prepiše u Bošnjake, te da se kvalitetnim djelovanjem kroz naredne četiri godine utječe na opredjeljivanje Bošnjaka da na izborima glasaju za manjinsku listu. To je zadatak svih nas!