Izložba pod nazivom „Osobna svjedočanstva Roma i ne-Roma“ otvorena je 28. srpnja 2022. godine u galeriji Romskog edukacijsko-kulturnog centra u Zagrebu povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen kojeg Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” tradicionalno obilježava svakog 2. kolovoza kao sjećanje na dan 1944. godine kada je posljednja grupa od 2897 Roma ubijena u koncentracijskom logoru Auschwitz.
”Vrlo često se genocid nad Romima naziva ‘zaboravljenim holokaustom’. Da bi priča o stradanju Roma zaživjela u kolektivnoj europskoj povijesti te bila prihvaćena kao ravnopravna ostalim pričama o stradanju, potrebno ju je stalno nanovo iznositi i ponavljati”, istaknuto je na otvorenju izložbe.
Autorice izložbe su Sunčica Nagradić Habus i Dunja Jakopović, a na otvorenju je saborski zastupnik Veljko Kajtazi posebno naglasio važnost Romskog memorijalnog centra Uštica, kao trajnog svjedoka romskih stradanja u Drugom svjetskom ratu.
Na dan 2. kolovoza, prihvaćenom od Vijeća Europe na inicijativu romskih udruga, u nizu europskih zemalja komemoriraju se sve romske žrtve Drugog svjetskog rata, a u Hrvatskoj u selu Uštica nadomak Jasenovca gdje se nalazi Romski memorijalni centar.
Procjene govore da je tijekom šest ratnih godina u Drugom svjetskom ratu u Europi ubijeno između 250 i 500 tisuća Roma, odnosno između 25 i 50 posto romske populacije, ali konačni broj nikada nije utvrđen.
Tijekom srpnja 1942. godine, svi Romi s područja NDH deportirani su u Jasenovac. Za razliku od većine drugih zatočenika ovog koncentracijskog logora, oni po dolasku nisu bili identificirani po imenu, nego po broju vagona kojima su dovezeni. Uz Jasenovac Romi su ubijani i u drugim ustaškim logorima i na stotinama drugih lokacija na području današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijelovima Srbije. Logor za Rome u početku je bio u selu Uštica i to je mjesto potom dobilo naziv ‘ciganski logor’, a kasnije su ih prebacivali u selo Gradina na drugoj obali Save, mjesto masovnih ubojstava i stradanja. Koliki su bili razmjeri genocida najbolje ilustrira podatak da je prema popisu 1948. godine na području današnje Republike Hrvatske živjelo samo 405 Roma.