Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj koja se nalazi u ulici Pavla Hatza 23 u Zagrebu, svečano je otvorena 8. lipnja 2020. Po svom cilju i strukturi fonda specijalna je knjižnica koja nastoji biti obavijesni izvor građe o povijesti i razvoju romskog naroda kroz stoljeća, te mjesto korištenja i sistematizacije prikupljene građe na osnovi koje svi zainteresirani mogu saznati više o tradiciji Roma, kulturi, povijesti i sadašnjim osobitostima. Knjižnica je i interdisciplinarni prostor, mjesto gdje se provode različita kulturna događanja.

Kako je nastala ta knjižnica, koje su bile potrebe, čija inicijativa? Razgovarali smo s voditeljicom Petrom Medić, diplomiranom teologinjom te magistrom bibliotekarstva.

Preteča knjižnice moglo bi se reći bile su „romske police“ u knjižnicama diljem Hrvatske koje je sredinom dvijetisućitih pokrenula Adaleta e Dinasi. Prva “romska polica” postavljena je u knjižnici Medveščak u središtu Zagreba. Ova današnja knjižnica nastala je iz više razloga. Prvo zato što se uvidjelo da ne postoji niti jedna takva knjižnica te da Romi kao nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj nemaju svoje središnje mjesto i obavijesni izvor građe kroz koju bi mogli pratiti svoju povijest i razvoj. Knjižnica je nastala na inicijativu Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“, predsjednice Suzane Krčmar i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, koji je knjižnici donirao prve knjige, 65% početnog fonda, te uz podršku Knjižnica Grada Zagreba te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj jedina je ovakva knjižnica u Hrvatskoj i prva u Europi. Ovo je 11. manjinska knjižnica u Hrvatskoj, a među rijetkim romskim knjižnicama u svijetu.

Zaživjela je nakon dugog procesa planiranja te niza akcija poduzetih za njeno osnivanje. Kada je prikupljen određeni broj jedinica knjižnične građe, kada su se zadovoljili osnovni uvjeti za funkcioniranje prema Standardima za specijalne knjižnice mogao se podnijeti zahtjev za osnutkom, te upis u Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj. Njena važnost je i šire prepoznata; stigle su knjige iz Belgije, Francuske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja.

Pošto knjižnica prema svome poslanju predstavlja središnje mjesto u očuvanju i promicanju romskoga identiteta, jezika i kulture kroz povijest, veći dio fonda knjižnice upravo se time bavi.

Uz dosta monografskih publikacija i oko 40 naslova časopisa, fond sadrži i audio-vizualnu te ne-knjižnu građu kao što su razglednice, pisma i plakati, muzikalije, sitni tisak poput kataloga izložbi i koncerata, brošure, letci i dr. dok je sama građa na romskom, hrvatskom, engleskom i drugim jezicima. Knjižnica ima i dječju zbirku te opći fond.

Pošto Savez Roma u RH ima dosta svojih vlastitih izdanja napravljena je Kali Sara zbirka kako bi na jednom mjestu bila okupljena i trajno sačuvana sva izdanja Saveza. Iz te zbirke ništa se ne smije posuđivati ali se ta ista građa nalazi i u općem fondu iz kojeg je posuđivanje dozvoljeno. Osim građe koja se tiče Roma u knjižnici se može naći vrlo raznovrsna referentna literatura: enciklopedije, rječnici, leksikoni, zatim razne knjige iz područja sporta, umjetnosti, religije, psihologije, prava, sociologije, povijesti, klasici svjetske književnosti i drugo.

Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj nije zamišljena kao klasična posudbena nego prije kao studijska knjižnica, prvenstveno namijenjena studentima, znanstvenicima, istraživačima ali i cijeloj zainteresiranoj javnosti.

Veljko Kajtazi je naglasio da će se knjižnica više baviti istraživanjem i proučavanjem genocida nad Romima, jezika, kulture, tradicije i običaja, čuvanjem građe, te da planira napraviti topografske karte o migracijama Roma.

Trenutno knjižnica nema veliku posjećenost prvenstveno zbog epidemije, nema nekih kulturnih događanja gdje bi ljudi fizički dolazili u prostor, a zatim i zbog toga što je veći dio građe još uvijek u obradi.

Ove je godine po prvi put u Središnjoj knjižnici Roma održana Noć knjige. Iako je bila zamišljena kao fizičko događanje na kraju je ipak provedena virtualno. Program je prvenstveno bio usmjeren na učenike osnovnih škola. Kroz godinu se planira još nekoliko kulturnih događanja kao na primjer književne večeri s Alijem Krasnićijem i organiziranje projekcija namijenjenih školskoj djeci, no sama realizacija ovisit će o trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

Cilj je predstaviti Rome široj društvenoj zajednici kako bi se razbile predrasude o njima jer kako je u jednom intervjuu i rekla predsjednica gospođa Suzana Krčmar: “Mi znamo sve o drugima, a oni o nama – ništa“! Stoga treba raditi na tome da stalno upoznajemo jedni druge te da gradimo bolje društvo sutrašnjice koje će karakterizirati međusobno poštovanje, tolerancija te stalno prisutna želja za upoznavanjem drugoga i drugačijega.

„Kao knjižničarka mogu reći da sam jako zadovoljna radom knjižnice i svime do sada napravljenim“, navodi voditeljica. „Puno je toga napravila moja prethodnica Tea Jerić Zanini, a i ja nastojim svaki posao odraditi najbolje što mogu.


foto: Savez Roma u RH “Kalid Sara”.