Predstavljamo Sjećanje Bošnjaka na sudjelovanje u Domovinskom ratu u Hrvatskoj

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, pod vodstvom njegova predsjednika Armina Hodžića, u protekloj je 2020. godini objavilo monografsku knjigu Sjećanje Bošnjaka na sudjelovanje u Domovinskom ratu u Hrvatskoj koju potpisuje dr. sc. Filip Škiljan, a recenzenti su bili prof. dr. Sead Selimović i prof. dr. Sead Berberović. Knjiga je trebala biti predstavljena lani pod pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića, ali je to odgođeno radi epidemioloških mjera, kao i ono planirano sredinom travnja na ovogodišnjem susretu Bošnjaka branitelja. Redakcija Bošnjačkog glasa, uz pohvale vrijednoj inicijativi Vijeća i osobito naporu autora da kroz kazivanje sudionika približiti to vrijeme i tako otme od zaborava stvarna zbivanja, na ovaj način predstavlja ovo vrijedno djelo.

Prema riječima povjesničara dr. Filipa Škiljana, autora knjige, ova tema mu je bliska stoga što se bavi nacionalnim manjinama i ističe da su Bošnjaci svakako bili najbrojnija manjina koja je branila Hrvatsku. Autor je, prikupljajući iskaze Bošnjaka, obišao cijelu Hrvatsku, sve do najmanjeg naselja i prikupio njihova sjećanja i oblikovao ih u knjigu u kojoj uvodno donosi pregled kretanja i života Bošnjaka u Hrvatskoj kroz povijest.

Prije ove knjige napisao je i onu o Mađarima u Hrvatskoj u Domovinskom ratu, a onda i knjigu „Sjećanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj na sudjelovanje u Domovinskom ratu“. U toj su knjizi zastupljene priče albanske, bošnjačke, bugarske, crnogorske, češke, mađarske, makedonske, njemačke, ruske, rusinske, romske, poljske, slovenske, slovačke, srpske, talijanske, ukrajinske i židovske nacionalne manjine.

U nekoliko je javnih istupa po izlasku svojih knjiga i rezultata istraživanja dr. Škiljan istaknuo da je, s obzirom na zastupljenost i broj pripadnika, većina manjina imala natprosječnu zastupljenost u Domovinskom ratu, pri čemu su u iznimno visokom postotku sudjelovali Bošnjaci i Albanci.

Autor knjige „Sjećanje Bošnjaka na sudjelovanje u Domovinskom ratu u Hrvatskoj“, znanstveni je savjetnik u Institutu za migracije i narodnosti (IMIN), diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predsjednik udruge Bošnjaka veterana Domovinskog rata RH Salih Huremović, povodom objavljivanja ove knjige, ističe da su Bošnjaci dali izuzetan doprinos obrani Hrvatske, u ratu je sudjelovalo njih oko 25 tisuća, poginulo ih je 1187 i više je od tri tisuće ranjeno, a još ih se 80 još uvijek smatra nestalima.

Do sada je objavljeno niz brošura i publikacija, no, Huremović smatra kako je ovo prvo cjelovito djelo s obzirom na gotovo 130 kazivača koji su u njoj iznijeli svoja sjećanja na rat, ponajviše oni koji su bili na prvim linijama ratišta, od Gunje do Dubrovnika i u unutrašnjosti Hrvatske.

Jedan je od kazivača i sâm Huremović, koji živi u Hrvatskoj od 1978. godine. U Zagrebu je završio Policijsku akademiju, radio kao policajac te se od početka rata uključio u specijalnu jedinicu Alfe i proveo cijeli rat kao policajac i zapovjednik.

„Za vrijeme mojeg boravka u specijalnoj jedinici, odgovorno tvrdim, nikada nisam osjetio bilo kakvu diskriminaciju ili zanemarivanje radi imena, niti neku netrpeljivost kod kolega. Naravno, bilo je šala i pošalica“, kazuje Salih, naglasivši da je izuzetno dobro prihvaćen u sredini u kojoj živi.

Zaključuje da je čuvanje sjećanja jako važno, posebno kada su ona objektivno zapisana, dok i u njegovoj udruzi postoji još niz ideja za prikupljanje svjedočenja Bošnjaka sudionika rata, moguće i kroz ostale medije osim knjiga i publikacija.

Salih Huremović