Večernjom projekcijom srebreničkog cvijeta, u petak, 10. srpnja, na vodenom zidu zagrebačkih fontana, u Zagrebu su zaokruženi dani obilježavanja 31. godišnjice od genocida u Srebrenici. U prijepodnevnim satima tog dana u dvorani Lisinski održan je, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, komemorativni skup uoči 11. srpnja kada će u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari biti ukopano još deset identificiranih žrtava genocida, dok se za njih više od 900 i dalje traga.
Početkom tjedna, 6. srpnja, povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, u Kulturno-informativnom centru Ambasade BiH u Zagrebu otvorena je dokumentarna izložba „Kad vrijeme utihne“. Izložba donosi potresno svjedočanstvo o genocidu kroz fotografije ručnih satova pronađenih u masovnim grobnicama. Zaustavljeni mehanizmi, nekada dio svakodnevnice svojih vlasnika, danas predstavljaju nijeme svjedoke nasilno prekinutih života i snažan podsjetnik da iza svake žrtve stoji ime, porodica i priča koja ne smije biti zaboravljena.
„Naziv izložbe, „Kad vrijeme utihne“, nosi snažnu simboliku. Vrijeme je stalo na brojčanicima ovih satova, ali nije stala bol njihovih porodica, nije prestala odgovornost društva i ne smije prestati naše sjećanje. Vjerujemo da sjećanje nije samo čuvanje prošlosti, ono je odgovornost prema budućnosti. Naša misija nije samo prikupiti predmete i dokumente, već čuvati i ljudske priče i učiniti ih dostupnim budućim generacijama kroz istraživanje, obrazovanje i kulturu sjećanja“, rekao je Edin Ikanović, predstavnik Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Sjećanje na Srebrenicu nije samo prisjećanje na prošlost, nego trajna ljudska i civilizacijska obveza za očuvanjem mira i ljudske sigurnosti, rečeno je na komemorativnom skupu u dvorani Lisinski.
„Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je prije dvije godine države članice da te činjenice čuvaju i prenose, kako bi se spriječilo poricanje genocida i njegovo ponavljanje u budućnosti. Taj univerzalni poziv je poruka da sjećanje na Srebrenicu nadilazi bilo kakav lokalni ili nacionalni okvir. Ona je danas nesumnjivo dio globalne, kolektivne memorije i podsjeća nas i da se mir ne može graditi bez istine. Danas, s osobitim poštovanjem mislimo i na majke Srebrenice. One su ustrajale u potrazi za istinom o svojim sinovima, supruzima i očevima, u zahtjevima da se odgovorni privedu pravdi. Tako nisu čuvale samo uspomenu na svoje najbliže, njihovo dostojanstvo, nego su branile i temeljno načelo da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena i da nijedan zločin ne smije ostati prešućen“, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora RH.
Predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj Adis Keranović istaknuo je kako Srebrenica nije samo bošnjačka bol, ona je univerzalna opomena čovječanstvu. Ona pripada svima koji vjeruju u ljudsko dostojanstvo, pravdu i mir, a odgovornost svih je da istina “nikada ne bude potisnuta, relativizirana ili zaboravljena”, poručio je.
Izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić upozorila je da odgovornost za Srebrenicu ne snose samo neposredni izvršitelji nego i međunarodni akteri, odnosno “svi oni iz bijela svijeta”. „Treba ostati ponosan u žalovanju za onima koji su nam uvijek živi u srcima. I pokazati da smo veći od zaborava, veći od nemara takozvanih svjetskih faktora, da smo na posljetku veći od naših razlika i nesuglasica“, rekla je.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izrazio je sućut obiteljima koje će sutra, nakon toliko godina, ispratiti svoje bližnje na vječni počinak u Potočarima. „Srebrenica je trajni simbol stradanja i vječna otvorena rana, ali i povijesna lekcija. Opomena što se dogodi kada izostane čovječnost, a zakažu međunarodni mehanizmi. I zato je važno čuvati sjećanje, ali i prenositi istinu na mlade. Ne samo da se zločin ne zaboravi, nego da se nikada ne ponovi. Jer bez istine nema pravde, a bez pravde nema trajnoga mira. Ova današnja komemoracija u Zagrebu pokazuje kako Hrvatska, koja je i sama uslijed agresije proživjela strahote rata i goleme ljudske gubitke, suosjeća i razumije koliko su mir, sloboda i dostojanstvo čovjeka dragocjeni“, rekao je.
„Poštovanje prema žrtvama počinje poštovanjem istine. Ona postoji zahvaljujući ljudima koji već godinama ulažu svoje vrijeme, trud i emocije kako bi uspomena na žrtve ostala živa. Ovih dana ponovno svjedočimo o tome, kroz 15. ultra maraton Vukovar – Srebrenica, čiji sudionici povezuju dva grada koja simboliziraju stradanje, ali i dostojanstvo, otpor i vjeru da se istina mora prenositi novim generacijama. Njihov put nije samo sportski izazov, to je poruka da sjećanje traži predanost, ustrajnost i odgovornost. Jednako tako, ove godine organizira se i 20. konvoj za Srebrenicu, dvadeset godina kontinuiranog odlaska u Potočare govori da kultura sjećanja nije jednokratni događaj, nego trajna obaveza“, rekao je saborski zastupnik Armin Hodžić.
Svoje svjedočanstvo odrastanja u sjeni rata podijelio je Amir Šečić, koji je kao beba ostavljen Domu za nezbrinutu djecu u Tuzli gdje je ostao do punoljetnosti. „Nisam bio ratu, ali rat mi je uzeto sve, uzeo mi je 24 člana porodice“, rekao je, dodavši kako sjećanje ostaje njegova snaga i pobjeda, osobito danas kada je otac dvoje djece.
Fotografije: Nikola Šolić
