Piše: Martina Rojnić
Foto: Mirela Čaušević
Zajednički nastup zbora Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre „Istarske gondže“ i Mješovitog pjevačkog zbora Zajednice Talijana “Giuseppina Martinuzzi” bio je jedan od najsnažnijih trenutaka ovogodišnjeg Glazbenog solsticija održanog u nedjelju, 21. lipnja 2026. na nekoliko lokacija u staroj jezgri Labina.
Labinske ulice, trgovi i pjacete na jedan su dan postali otvorene pozornice na kojima je gotovo 200 sudionika obilježilo Svjetski dan glazbe. Među brojnim izvođačima posebno mjesto pripalo je zajedničkom nastupu zborova “Istarske gondže” i “Giuseppina Martinuzzi”. Poslije zajedničke izvedbe, “Istarske gondže” predstavile su se izvedbama sevdalinki, dok je zbor Zajednice Talijana Labin izveo nekoliko talijanskih pjesama.
Zajednički nastup dvaju zborova, pod vodstvom profesorice Đenane Levak, pokazao je koliko glazba može biti snažan prostor susreta. Različiti kulturni identiteti i tradicije predstavljeni su kao bogatstvo koje se dijeli s drugima. Upravo se u tom nastupu najbolje vidjela temeljna poruka cijele manifestacije – glazba je univerzalni jezik koji ljude povezuje bez obzira na njihovo podrijetlo.
Za članice i članove “Istarskih gondži” bio je to još jedan izlazak pred publiku kojim su predstavili rad bošnjačke zajednice u Istri. Zbor svojim djelovanjem čuva glazbenu baštinu Bosne i Hercegovine, ali istodobno sudjeluje u kulturnom životu sredine u kojoj djeluje. Suradnja sa zborom labinske Zajednice Talijana zato je imala i šire značenje: bila je primjer kako manjinske zajednice mogu zajedno stvarati, međusobno se upoznavati i graditi trajne veze.
Glazbeni solsticij u Labinu prvi je put održan 2022. godine u Amfiteatru Dolac u Parku skulptura Dubrova. Pokrenut je na poticaj članice zbora i udruge NEO podrijetlom iz Francuske, zemlje u kojoj je nastala suvremena tradicija obilježavanja Svjetskog dana glazbe.
Od skromnog početka sa svega osam sudionika manifestacija je izrasla u veliki gradski program. Ovogodišnje izdanje vratilo je glazbu u staru gradsku jezgru Labina, gdje su se tijekom dana i večeri izmjenjivali zborovi, instrumentalisti, plesne skupine, kantautori, DJ-evi te profesionalni i amaterski glazbenici.
Posjetitelje je na ulazu u stari grad dočekao orkestar BUM BAM FAMILY pod vodstvom profesora Marijana Lincmajera. Kod Špine nastupile su plesne skupine Cool Step Kids, mladi glazbenici, Minikantanti, Klapa Labin, grupa Zumbera by Goga, zbor NEO te gosti koji njeguju riječku i slovačku kulturnu baštinu. Program je nastavljen ispred Palače Negri nastupima kantautora, a večer je zaključena rock izvedbama Adriana Goglie i njegova sina Lorenza.
Takva raznolikost pokazala je da Glazbeni solsticij nije samo niz koncerata, nego susret generacija, glazbenih stilova i kulturnih tradicija. U istom su prostoru nastupili djeca, mladi glazbenici, iskusni izvođači i pripadnici nacionalnih zajednica, potvrđujući da javni prostor može postati mjesto stvarnog zajedništva.
Nastup “Istarskih gondži” u takvom je programu imao posebno značenje. Bosanskohercegovačka glazbena tradicija važan je dio identiteta zajednice, ali ona svoj puni smisao dobiva kada se izvodi pred drugima, kada otvara prostor upoznavanju i kada postaje dijelom zajedničkog kulturnog života Istre.
Zajedničko pjevanje sa zborom Zajednice Talijana pokazalo je kako njegovanje vlastite tradicije ne znači zatvaranje unutar zajednice. Naprotiv, svijest o vlastitom identitetu može biti temelj za otvoren susret s drugim kulturama. Upravo su takvi projekti važni jer manjinske zajednice predstavljaju kao aktivne sudionike društvenog i kulturnog života, a ne samo kao čuvare uspomena.
Glazbeni solsticij u međuvremenu je uvršten na kartu hrvatskih događanja kojima se obilježava Svjetski dan glazbe, pod pokroviteljstvom Hrvatske glazbene unije. Manifestaciju su podržali Grad Labin i Turistička zajednica Labin–Rabac, dok su u njezinoj realizaciji sudjelovali brojni pojedinci, udruge i tehničke ekipe.
Ipak, najvažniji rezultat večeri nije bio samo broj izvođača ni duljina programa. Ostala je slika Labina ispunjenog glazbom i ljudi koji zajedno pjevaju, plešu i slušaju jedni druge. U toj je slici bilo mjesta i za “Istarske gondže”, koje su još jednom pokazale da se bosanskohercegovačka kultura u Istri najbolje čuva kada živi, nastupa i susreće se s drugima.