Na 37. međunarodnom Sarajevskom sajmu knjiga, održanom od 22. do 27. travnja ove godine, knjiga RAZUMJETI PA PJEVATI SEVDALINKE autora Muhameda Žere, proglašena je izdavačkim poduhvatom godine.

Knjiga je, ustvari, potreban i logičan nastavak i dopuna na zbirku SEVDALINKE 505 pjesama s notnim zapisima. Na primjerima pjesama, u novoj knjizi predstavljeno je ono što potrebno da se razumije pa da se pjeva sevdalinka.

U više od šezdeset priča o pojedinim sevdalinkama pojašnjene su historijske i geografske činjenice i prilike o kojima pjesnik pjeva. Također, pojašnjene su pjesničke stilske figure vrlo zastupljene u sevdalinkama, a čitatelji će steći pravu sliku o pojedinim sevdalinkama i doživjeti će ih onako kako ih je narodni pjesnik i zamislio. Također, opisan je način sviranja i pjevanja kao i potrebni preduvjeti za pjevanje sevdalinke. Ispravljene su greške u tekstovima sevdalinki koje su vremenom nastajale jer su se originalni tekst ili dijelovi zaboravili ili pogrešno prenosili i interpretirali.

U ime izdavača, Dobra knjiga iz Sarajeva, IZEDIN ŠIKALO navodi da se autor Muhamed Žero u ovom rukopisu vraća sevdalinki onako kako joj dolikuje: kao umjetničkoj cjelini koju čine pjesma, melodija i tumačeći glas, ali i kao društvenom pamćenju grada, avlije, sokaka, hanova, teferiča i tišine pod ašik-pendžerom. Njegov pristup spaja historiju i estetiku, muzičku praksu i jezik, anegdotu i arhivu, tako da čitalac dobiva rijedak vodič kroz nastanak, oblik, pjevanje i sudbinu sevdalinke.

Autor argumentirano podsjeća da ljepota sevdalinke nije u prilagođavanju pjesme glasovnim ograničenjima, nego u strpljivom školovanju glasa do mjere da pjesma može prodisati onako kako je zamišljena. Otuda i dragocjen niz primjera uzvika (haj, aj, aman…) — ne kao ukrasa, nego kao semantičko-muzičkih zareza koji nose smisao, emociju i boju napjeva. Ta poglavlja bit će od koristi i pjevačima i slušaocima: prvima kao priručnik mjere, drugima kao putokaz slušalačke finoće.

Autor čita stih kao mali roman, melodiju kao diskretni vodič kroz radnju, a historijski detalj kao ključ koji osvjetljava ambijent. To su tekstovi koji razvijaju čulo za nijansu — a nijansa je ono po čemu se sevdalinka poznaje. Ova knjiga svjedoči upravo to — da je sevdalinka više od muzičke forme: ona je živi duh bosanskog jezika, ogledalo njegovog dostojanstva i dubine.

Posebnu cjelinu u autorovom radu čini i zbirka Sevdalinke — 505 pjesama sa notnim zapisima, monumentalno djelo koje je Dobra knjiga objavila u dva izdanja — prvo 2021. i drugo 2025. godine. O knjizi smo pisali te predstavili autora na ovim stranicama i u časopisu Bošnjački glas (https://bnzh.hr/2025/06/29/muhamed-zero-sevdalinka-je-oduvijek-u-mojoj-dusi/).

U recenziji knjige MILE STOJIĆ navodi: „Nadasve su zanimljive interpretacije čuvenih sevdalinki u semantičkom ključu. Pjesma o Alipaši Rizvanbegoviću Stočaninu, koji doziva lijepu Maru na Bišću, često je tumačena i od respektabilnih pisaca da je ona iz Bihaća, jer su stanovnici tog grada Bišćani. Žero, pak otkriva da je to zabluda, jer je riječ o Bišću polju kod Mostara i tako pjesma dobiva realni, a ne nadrealni smisao, jer je Bišće u neposrednoj blizini Mostara, dok je Bihać stotinama kilometara daleko. Žero nam otkriva i egzaktnost metaforičkog pjevanja, pa parabolu o djevojci koja je sokolu učinila nepravdu zapalivši mu gnijezdo, objašnjava kao motiv bračne preljube. On se posebno bavi iskrivljavanjem smisla pojedinih pjesama, koje je nastalo prevelikom upotrebom i proizvoljnim dodavanjem posve nelogičnih naziva. Tako u pjesmi o sojki ptici koja pjeva u zoru, on dokazuje da je tu riječ o bulbul-ptici, slavuju, jer sojka ne umije pjevati, njezino glasanje je neprijatno kreštanje.“

MUHAMED ŽERO rođen je 5. septembra 1953. godine u Vogošći, Sarajevo. Završio je Mašinsku tehničku školu i Mašinski fakultet u Sarajevu. Radio je kao inženjer u firmi Pretis. Nakon toga bio je direktor Tvornice bicikla Lasta na Ilidži u Sarajevu i direktor Pretisa. 1998. godine osnovao je firmu Praktik d.o.o., gdje i danas uspješno radi. Govori engleski, njemački i ruski jezik. Paralelno s mašinstvom, čitav život bavi se i muzikom u folklornim društvima, pjevajući i svirajući gitaru i bubnjeve s prijateljima. Još kao student počeo je zapisivati sevdalinke, a tokom rata je sastavio i 1995. godine objavio zbirku sevdalinki “Sevdah Bošnjaka”, koja je doživjela tri izdanja. Veliku zbirku: “SEVDALINKE 505 pjesama sa notnim zapisima” objavio je 2021. godine. Sa suprugom Sabihom živi i radi u Sarajevu i Vogošći. Imaju dvoje djece – kći Mirelu i sina Nermina i unučad Damira, Alena, Danija i Unu. Za doprinos razvoju Grada u oblasti privrede i kulture, dobitnik je priznanja “Plaketa Grada Sarajeva” u 2024. godini.