Talibani u Afganistanu slave dan koji je proglašen praznikom, drugu obljetnicu preuzimanja vlasti u zemlji. Bijelo-crne zastave Islamskog Emirata Afganistana, što je ime koje su zemlji dali njezini novi vladari, vijore se u glavnom gradu koji je u ruke talibana došao 15. kolovoza 2021. kada je pala vlada koju je podupirao SAD, a njezini su čelnici otišli u progonstvo.
“Zauzimanje Kabula pokazalo je još jednom da nitko ne može kontrolirati ponosnu afganistansku naciju i da ni jednom osvajaču neće biti dopušteno da zaprijeti neovisnosti i slobodi zemlje”, kazao je vođa talibana Hibatullah Akhundzada.
Amerika i zapadni svijet nisu vjerovali narodnoj poslovici “vuk dlaku mijenja ali ćud nikada”, jer su ih prije povlačenja iz Afganistana pokušali uvjeriti da ovi novi talibani nisu kao oni stari, te prodali priču kako će ti novi talibani demokratizirati afganistansko društvo. Međutim, nakon nešto više od godinu dana, talibani su pokazali kako se nisu promijenili te su postali čak i okrutniji od onih starih prije povlačenja američkih i zapadnih snaga iz Afganistana. Talibanske vlasti su zabranile djevojkama studiranje na univerzitetima u Afganistanu na neodređeno vrijeme, objavilo je ministarstvo za visoko obrazovanje u pismu upućenom svim javnim i privatnim visokoškolskim ustanovama u zemlji.
Da podsjetimo, pad Kabula u ruke talibana bio je vrhunac velike talibanske ofenzive koja je započela u svibnju 2021. protiv afganistanske vlade. Do zauzimanja grada došlo je nekoliko sati nakon što je predsjednik Ašraf Gani pobjegao iz države. Ofenziva talibana bila je ohrabrena odlukom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je, smatrajući kako je misija tamo završena i terorizam iskorijenjen, najavio povlačenje iz Afganistana nakon 20 godina.
U dvije godine od pada glavnog grada Afganistana Kabula u ruke talibana 15.kolovoza 2021.godine, ništa se nije promijenilo. Život je svakodnevno sve gori. Osim siromaštva i povratka šerijatskih zakona prema kojima su, kao u najgora vremena, prava žena svedena na najnižu razinu, teroristička organizacija Al Qaida ponovno se vratila. Afganistance najviše zabrinjava raskol između “umjerene” i radikalne struje unutar talibana što bi moglo dovesti do potoka krvi. Od dolaska talibana na vlast 2021. godine, slobode žena konstantno se smanjuju. Tinejdžericama i ženama zabranili su pristup učionicama srednjih škola ili fakulteta, teretanama, parkovima i javnim kupatilima, naredili im da se pokriju kad izlaze iz kuće, a nedavno im je zabranjen i rad za Ujedinjene narode ili nevladine organizacije, dok je većina državnih službenica otpuštena s posla ili im se plaća da ostanu kod kuće. Talibani su, u sklopu novih ograničenja s kojima se suočavaju tamošnje žene, vlasnicama frizerskih i kozmetičkih salona širom Afganistana naredili da ih zatvore. Odredili su i način na koji se žene trebaju odijevati. Odjeća im smije otkrivati samo oči, a u slučaju da putuju na odredište dalje od 72 kilometra, moraju biti u pratnji muškog rođaka. Ograničenja su nastavljena unatoč međunarodnoj osudi i prosvjedima žena i aktivista koji su istupili u njihovo ime. Zatvaranje kozmetičkih salona dio je širokog spektra mjera koje su talibani nametnuli kada su zadnji put bili na vlasti – između 1996. i 2001. godine. Isto tako, talibanska vjerska policija zatvorila je dvorane za vjenčanja u Kabulu kako bi provela zabranu puštanja muzike za koju kažu da je u suprotnosti s islamskim pravilima. Ministarstvo za propagiranje vrline i sprečavanje poroka kazalo je da su vlasnici dvorana dobili upute da na svadbama više nije dopuštena muzika.
“Ako na vjenčanju nema glazbe, koja je onda razlika između ceremonije vjenčanja i ceremonije sprovoda?” pišu Afganistanci na društvenim mrežama, ali zbog svoje sigurnosti pod lažnim profilima. Nakon povratka talibana na vlast 2021. mnogi umjetnici i muzičari pobjegli su iz Afganistana i zatražili azil u zapadnim zemljama.
Naime, talibani smatraju da je muzika protiv učenja islama. Prema njihovom strogom tumačenju samo ljudski glas treba proizvoditi muziku – i samo u slavu Boga. Talibani su tijekom svoje vladavine od 1996. do 2001. zabranili desetke naizgled bezazlenih aktivnosti u Afganistanu, uključujući puštanje zmajeva, gledanje TV sapunica, otmjene frizure i puštanje muzike. Iako su se takve zabave vratile nakon što je invazija pod vodstvom SAD-a svrgnula naoružanu grupu, nakon povratka talibana na vlast represije su se ponovno povećale. Ružne slike bičevanja i kamenovanja na trgovima i ulicama Kabula i ostalih gradova u Afganistanu, dokaz su da, kako to kaže narodna poslovica, vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.
Da talibani zaista žive u paralelnom svijetu dokazuje i obraćanje povodom velikog muslimanskog praznika Kurban Bajrama prije desetak dana, vođe talibana Hibatullah Akhundzada koji sebe vidi kao pravednog vladara u islamskom svijetu. U svom je govoru, između ostalog, kazao da će talibani osigurati sva legitimna prava žena u okviru islamskog zakona, navodeći da je život žena u Afganistanu poboljšan i da im je vraćeno dostojanstvo.
Talibani su, na primjer, poduzeli mjere da zaštite žene od tradicionalnog ugnjetavanja kao što su prisilni brakovi, tvrdi se. Akhundzada navodi da će “negativnim aspektima prethodne 20-godišnje okupacije” uskoro doći kraj. Također ističe da je ženama „vraćen status slobodnog i dostojanstvenog ljudskog bića, a sve institucije su se posvetile pružanju pomoći ženama u osiguranju braka, nasljedstva i drugih prava”.
Do osvajanja Kabula većina regionalnih prijestolnica u Afganistanu već je bila pod kontrolom talibana i to tijekom povlačenja američke vojske, koje je počelo u veljači 2021. i koje je prema planovima trebalo biti dovršeno do rujna iste godine.
Predstavnici SAD-a i talibani sastali su se u Dohi, što je od povlačenja američkih snaga iz Afganistana bio prvi izravni susret između viših američkih i talibanskih dužnosnika i izjavili kako su obje strane zadovoljne ishodom tog sastanka. Kako su rekli, dogovorili su se o mnogim važnim temama koje se dotiču obje zemlje.
Amerikanci su talibanima postavili uvijete za priznanje, potpuni prekid komunikacija s ISIL-om i Al Qaidom te otvaranje sigurnosnog koridora za izlazak svih građana Afganistana i stranaca koji žele napustiti zemlju. Iako su talibani pristali na uvjete, oni se nisu ostvarili. Dvije godine nakon povrataka talibana na vlast, čelnici EU-a i SAD-a, vjerujući u reformu i demokratizaciju zemlje, najavili su ih kao nove talibane koji nisu kao oni koji su vladali Afganistanom do 2001.godine, ali na žalost nije bilo tako. Umjesto obećanog nestanka Al Qaide, ona je danas u Afganistanu sve jača. Prema izvještaju UN-a, teroristička organizacija Al-Qaida vratila se u prvi plan. Pokret talibana joj dopušta slobodno djelovanje i uspostavu kampova u Afganistanu, što je nakon godina neaktivnosti od atentata na njezina osnivača Osamu bin Ladena 2011., tu terorističku organizaciju, najstariju i najozloglašeniju obnovilo.
Između ostalog, izvještaj koji je UN nedavno objavio, potvrdio je da je odnos talibana s Al Qaidom i drugim terorističkim skupinama još uvijek jak, budući da organizacija koristi afganistanske zemlje kao središte za regrutiranje novih boraca i tiho obnavlja svoje vanjske operativne sposobnosti, trenutno je prisutna u glavnim središtima kao što su glavni grad, Kabul, te Kandahar i Helmand, a također uspostavlja nove kampove za obuku u zemlji. To se dešava unatoč činjenici da je nakon pada prethodnog režima i povlačenja međunarodnih snaga u kolovozu 2021. vladajući pokret u Afganistanu pružio jamstva da njihova zemlja više neće biti utočište za teroriste, te da neće dopustiti korištenje afganistanske zemlje za pokretanje terorističkih napada. Osim Al-Qaide, u izvješću UN-a navodi se da se u Afganistanu širi ISIL – Khorasan, a njegovih je boraca blizu 6.500. Zanimljivo je da u izvješću stoji da borci Al-Qaide doprinose zaštiti visokih talibanskih dužnosnika, a zauzvrat organizacija pokušava ući u afganistansku vladu gdje je talibanski vođa povezan s Al-Qaidom preuzeo mjesto zamjenika ravnatelja Glavnog ravnateljstva za obavještajne poslove „na bazi“ mjesečne socijalne naknade.
Na području Afganistana trenutačno se nalazi više od 20.000 pripadnika raznih terorističkih organizacija. Da je suradnja između talibana i Al Qaide i dalje na najvišoj razini dokazuje i ubojstvo vođe al-Qaide Aymana al-Zawahirija koji je bio pod zaštitom talibana, u srpnju 2022., u Kabulu u napadu američke bespilotne letjelice.
Ono što može biti jako kobno za 40 milijuna Afganistanaca, s obzirom na rastuće podjele unutar organizacije u nastojanju da kontrolira vlast, jesu raskol i sukob između visokih dužnosnika talibana, što je opasno i potkopava sustav. Prevladava podjela između konzervativnijih frakcija u Kandaharu koje ne mare za međunarodne percepcije pokreta koji se vraća na vlast i režima u Kabulu koji pokušava ponovno zamisliti pokret kao realističniji i otvoreniji prema svijetu.
Ministar unutarnjih poslova Sirajuddin Haqqani jedno je od najistaknutijih imena afganistanskog režima koje se povezuje s Al-Qaidom, jer se od 2007. nalazi na popisu terorista Ujedinjenih naroda, a američki krugovi ga optužuju da stoji iza nestanka Al -Zawahirija u Kabulu.
Sirajuddin Haqqani je na popisu najtraženijih terorista UN-a i SAD-a i čelnik je zloglasne mreže Haqqani. Talibani u ovom trenutku ne mogu maknuti Haqqanija jer je danas on gospodar života i smrti u Afganistanu i pod njegovim utjecajem su gotovo sve vojne postrojbe talibana. Bilo kakva smjena Haqqanija mogla bi dovesti do krvavih sukoba unutar pokreta. Zbog toga talibani tvrde kako Amerikanci nemaju pravo miješanja u unutarnju politiku i kadroviranje u Afganistanu. Za njih je Haqqani heroj, bio i ostat će. Sukob je između Haqqanijeve radikalne i umjerene struje kojoj je na čelu zamjenik premijera Mullah Abdul Ghani Baradar kojeg vojno krilo smatra previše liberalnim i previše naklonjenim SAD-u i Zapadu. Poznato je da je 2018. godine Abdul Ghani Baradar, na zahtjev bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa pušten iz zatvora u Pakistanu. Baradar, koji uživa ugled i poštovanje različitih talibanskih struja, vodio je pregovore s Amerikancima u Dohi koji su se završili povlačenjem stranih snaga iz zemlje. Zbog sve većih sukoba između radikalne i umjerene struje unutar talibana, vođa talibana Hibatullah Akhundzada sastao se u gradu Kandaharu, uporištu talibana na jugu, s vođom pokreta i mulom Abdul Salamom Hanafijem, zamjenikom premijera Mullah Abdul Ghani Baradarom, te ministrima unutarnjih poslova Sirajuddinom Haqqanijem i ministrom obrane Mullah Muhammad Yaqoub Mujahidom, kao i šefom obavještajne službe Mullah Abdul Haq Wasiqom gdje se razgovaralo o nekoliko pitanja, a ponajviše pokušaju smanjivanja razlika i sukoba unutar pokreta. Međutim, analitičari su uvjereni kako do pomirenja neće doći s obzirom na to da su razlike u ideologiji i svjetonazoru jako velike. Zbog toga, osim naroda u Afganistanu, i susjedne zemlje i Međunarodna zajednica strahuju od mogućih sukoba. Osim krvoprolića, ti bi sukobi mogli izazvati veliki val migranata.
Pobjeda talibana nad prethodnom vladom koja je bila potpomognuta iz inozemstva, okončala je borbe donijevši Afganistancima veliko olakšanje, posebno ljudima iz ruralnih područja koji su podnijeli najveći teret nasilnog sukoba koji je trajao dva desetljeća te su vjerovali da će doći do promjene i do boljeg životnog standarda. Međutim, financijska, gospodarska i humanitarna kriza s kojom se Afganistan suočavao godinama sada se samo pogoršala. Broj Afganistanaca koji žive ispod granice siromaštva povećao se i sada je oko 22 milijuna ljudi na rubu gladi, mnogi su po prvi put upali u dugove, dok su obitelji u teškim uvjetima prisiljene birati između prodaje dojenčadi ili prodaje dijelova tijela. U većini dijelova Afganistana nema struje niti vode, niti bilo kakvih osnovnih uvjeta za život. Više od 5 milijuna djece ozbiljno je neuhranjeno, a polovina afganistanskog stanovništva gladuje. Sankcije protiv talibana pogoršavaju humanitarnu katastrofu u toj zemlji. Brojevi su dramatični koliko i pojedinačne sudbine koje stoje iza njih. Prema podacima Svjetskog programa za hranu, devet od deset Afganistanaca suočava se s nedostatkom hrane i gladi. Tome je doprinijela i odluka američke administracije da zamrzne oko sedam milijardi eura Centralne banke Afganistana i zadrži polovinu iznosa za eventualnu odštetu žrtvama terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine. Bez pristupa deviznim rezervama, Centralna banka može samo u vrlo ograničenoj mjeri obavljati svoj zadatak u okviru afganistanske privrede koja je danas potpuno uništena. Sankcije i nedostatak deviza čine gotovo nemogućim transfer novca u Afganistan.
Otkako je talibanski pokret preuzeo vlast, Afganistan je izgubio više od polovice novinara, posebice žena, pokazalo je istraživanje koje je danas pripremila organizacija “Reporteri bez granica”. Prema procjenama organizacije, “prije dolaska talibana na vlast bilo je 11.857 novinara, a danas ih je ostalo samo oko 3500”. Organizacija je navela da je “90 posto novinarki izgubilo posao”. U studiji koju je ta organizacija objavila na svojim stranicama, navodi se da je “zemlja 15. kolovoza 2021. imala 547 medija, a nakon dvije godine njih 219 prestalo je s radom”. S druge strane, pojavila su se četiri nova medija. Organizacija je potvrdila da su u nekim regijama brojne institucije bile prisiljene prekinuti emitiranje zbog zamjene glazbenih programa i vijesti vjerskim programima.
Zanimljivo je da danas najbolji odnos s talibanima ima Rusija koja je pod međunarodnim sankcijama, što je potvrdio ministar industrije i trgovine Afganistana Nuruddin Azizi kazavši da vlada talibana želi učvrstiti odnose s Rusijom u vrijeme dok im je gotovo čitav svijet zbog vojne invazije na Ukrajini nametnuo sankcije, ističući kako talibanska vlada dogovara kupnju naftnih derivata i robe putem izravne razmjene dok bi zauzvrat Afganistan u Rusiju izvozio minerale, grožđice i ljekovito bilje. Afganistan do kraja godine želi iz Rusije uvesti milijun tona plina i milijun tona dizela. U zamjenu, rekao je, mogu ponuditi i minerale.