Pula se smatra najstarijim gradom u Hrvatskoj i zasigurno ima dugu povijest te povezanost s muslimanima u Puli i Istri. Možete li nam reći kada je osnovana Islamska zajednica u Puli i što je tome prethodilo?

Islamska zajednica Pula osnovana je 1969. godine. Međutim jedno stoljeće prije, 1864. godine, u Puli je u vojnoj kasarni Marije Terezije (za vrijeme Austro-Ugarske), izgrađena džamija s minaretom u kojoj su vojnici-muslimani obavljali svoje vjerske obrede. Ona je 2002. godine obnovljena i danas služi kao turistička atrakcija grada. U blizini navedene džamije nalazi se groblje, u Puli poznatije kao mornaričko groblje, na kojem se nalazi 66 grobova muslimana koji su bili pripadnici austrougarske vojske.

S obzirom da je pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća došlo do naglog povećanja broja doseljenika, sve izrazitijega dolaska radne snage porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova, nametnula se potreba vjerskog organiziranja muslimana u jedinstvenu islamsku organizaciju koja bi bila povezana s muslimanskim vjerskim organizacijama u Zagrebu i u Sarajevu.

Početkom 1969. godine nekolicina muslimana odlučno kreće na osnivanje Islamske zajednice. Nakon osnutka u prvoj polovini 1970. kupljena je kuća koja je preuređena u mesdžid, stan za imama, ured i mekteb. Velikim povećanjem vjernika godine 1984., na inicijativu tadašnjeg predsjednika Starješinstva Islamske zajednice za BiH, Hrvatsku i Sloveniju dr. Ahmeda Smajlovića kupljena je nova, veća zgrada u samom središtu Pule gdje je i danas smješten Medžlis Islamske zajednice Pula.

 

Koja je bila uloga Islamske zajednice tijekom proteklog rata.

Sve vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu Pula je bila puna prognanika iz tih krajeva. U grad i neposrednu okolinu došlo je više od tri tisuće bosanskih muhadžira. Muslimani su pomagali svojima, rodbini, susjedima, prijateljima, a onda se u organiziranijim humanitarnim akcijama nastojalo pomoći stanovništvu u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini, uključiti Crveni križ, razne domaće i inozemne institucije i sve druge humanitarne, karitativne udruge. Medžlis Islamske zajednice je nastojao dati svoj najveći mogući doprinos. Pomagalo se svim izbjeglicama bez obzira tko su i odakle su. Pomagalo se onoliko koliko se moglo u vremenima kad je i država Hrvatska bila izložena agresiji i ratu. U izbjegličkim centrima otvoreni su mesdžidi gdje su obavljani redoviti dnevni i drugi namazi, kao i teravije u tijeku mjeseca ramazana. Sve govori koliko su uvjeti rata i humanitarni problemi iznuđivali široko srce i mnogo strpljenja. Važno je istaknuti da su se muslimani Pule masovno odazvali pomoći stradalnicima Vukovara i drugih mjesta u Republici Hrvatskoj, ali i mnogim mjestima u Bosni i Hercegovini.

U Domovinskom ratu, iz Pule se diljem hrvatskih ratišta borio veliki broj muslimana, od kojih je osam dalo svoje živote, a tridesetsedmorica su invalidi Domovinskoga rata. Poznat je veći broj muslimana koji su bili hrabri sudionici u ratu. Njihova se imena i bojne zasluge spominju s izrazitim štovanjem i zahvalnošću.

 

Mnogi članovi Islamske zajednice rođeni su u Puli i ovaj grad osjećaju kako svoj. Tome svjedoči i solidarnost i povezanost s našim sugrađanima, te stalne akcije u koje su uključene članice Islamske zajednice.

Muslimanska prisutnost u Puli i na prostorima Istre upravo je jasna ilustracija civilizacijske slojevitosti i otvorenosti za nova bogatstva, dijaloge i sadržaje. Time je Pula postala zavičaj, dom, osobna i obiteljska radost onim muslimanima koji su tu rođeni i koji će svojim životom, djelatnostima, životno-stvaralačkom energijom doprinositi kontinuiranom duhovnom i kulturnom bogaćenju grada.

U sklopu Medžlisa Islamske zajednice Pula postoji i humanitarna organizacija koje nosi naziv Zirat čije su članice većim dijelom naše vrijedne hanume. Organizacija pokreće različite humanitarne akcije na području djelovanja Medžlisa Islamske zajednice Pula. Zirat je u ovih nekoliko godina svoga djelovanja imao značajnog utjecaja i na “poglede izvana’’ na Islamsku zajednicu. Kroz akciju kupnje medicinskih uređaja pulskoj bolnici za borbu protiv COVID-a, ona se približila građanima. Isto možemo reći za stipendiranje učenika, kupnju marendi za siromašne učenike, sudjelovanje u svim akcijama koje provodi udruga “Naš San Njihov Osmjeh’’ i druge akcije. Kroz ovakvo humanitarno djelovanje pokazali su da Islamska zajednica brine o društvu u cijelosti a ne samo o muslimanima.

 

Kad je sazrela ideja o gradnji Islamskog kulturnog centra? U susjednoj Primorsko-goranskoj županiji u Rijeci izgrađena je jedna od najljepših džamija u Europi, i vjerujem da su sada Riječani ponosi na nju. Zašto se u Puli ne gradi džamija?

To nije ideja to je potreba. Medžlis Islamske zajednice Pule ima problem nedostatka prostora za normalno odvijanje vjerskog života. Taj problem imamo već 15 godina jer naš Medžlis ima veliki porast članova. Samim time 2007.g. smo pokrenuli proces proširenja prostorija odnosno izgradnju Islamskog centra koji bi zadovoljio sve naše potrebe za prostorom. Prije pet godina bili smo blizu realizacije izgradnje Islamskog centra ali lokalna vlast koja je trebala prodati zemljište za Islamski centar je promijenila svoj stav i odustala od prodaje. Stoga smo se okrenuli privatnim vlasnicima te u mjesecu rujnu kupili zemljište. Na zemljištu koje smo kupili prema planovima građenja Grada Pule dopuštena je izgradnja svih sadržaja koji su nama potrebni.

 

Nakon što je u medijima objavljena vijest o izgradnji džamije u Puli, jeste li zadovoljni reakcijom sugrađana?

Po tom pitanju svaka sredina ima svoj put razvoja. Nije ovo prvi objekt koji je osporavan, a koji je kasnije postao ponos sredine u kojoj se nalazi. Nisam stekao dojam da je Pula grad u kojemu žive isključivi i netolerantni ljudi. Isto vrijedi i za naselje u kojem će biti budući Islamski kulturni centar. Mnogi stanovnici naselja u kojem se planira gradnja Centra daju podršku jer taj objekt će svakako donijeti razvoj i cijelom naselju.

Nikad ne bih pojedince, iako su i oni glas grada koji imaju puno pravo iznijeti svoje mišljenje, postavio kao apsolutno mjerilo kozmopolitizma jednog grada ili stupnja njegova razvoja. S druge strane, akademska zajednica, osobe iz kulture, arhitekti kao i brojni drugi sugrađani, izrazili su potporu izgradnji Islamskog kulturnog centra u Puli.

 

Kakva je suradnja Islamske zajednice s lokalnom samoupravom?

Suradnja sa lokalnom samoupravom je dobra. Drago nam je čuti da podržavaju izgradnju.

 

Kako će izgledati Islamski kulturni centar, koje sadržaje će obuhvaćati?

Na planiranoj lokaciji planirana je gradnja objekta u kojem će se nalaziti svi potrebni sadržaji koji su neophodni za rad i djelovanje Medžlisa Islamske zajednice Pula. Planirana je izgradnja objekta do 2 000 m2 u kojem bi se nalazili sljedeći sadržaji: molitveni prostor, učionice za vjeronauk, knjižnica, multimedijalna dvorana, prostor za mlade, dječji vrtić, restoran, stanovi za zaposlene i sobe za goste. Niti jedan islamski centar nije i neće biti “grad u gradu”, odnosno izolirani otok rezerviran isključivo za muslimane. Naši sadržaji, projekti i općenito aktivnosti uvijek su vezani za širu društvenu zajednicu. To je jedini put kojim se može izbjeći getoizacija kojoj, na žalost, svjedočimo u nekim slučajevima u zapadnoj Europi. Upravo otvoreni islamski centri s jasnim i transparentnim radom i aktivnostima, obrazovnim programima koji su usklađeni sa svim zakonima te odobreni od nadležnog ministarstva, međureligijski skupovi i otvoreni dijalog, druženja kroz predavanja i simpozije na kojima uvijek sudjeluju i nemuslimani, naša su prilika da kao društvo razbijemo predrasude i uklonimo strahove.

 

Kada se planira izgradnja?

Gradnja je već počela. Trenutno je u izradi idejno rješenje te ostala prateća dokumentacija. Ako govorimo o kamenu temeljcu, odnosno samom početku izgradnje, onda mislimo da je realno očekivati početak u 2023. god..

 

Kako sugrađani mogu pomoći?

Počela je akcija prikupljanja novčanih sredstava. Kako bismo ostvarili tu plemenitu zamisao, potrebno je da se što veći broj donatora (sukladno svojim mogućnostima) uključi u ovaj VELIKI pothvat tj. projekt. Sada nas čeka put pun izazova i prepreka koje ćemo uz Allahovu pomoć svi zajedno uspješno savladati. Budući Centar, bit će VAKUF svih onih koji budu sudjelovali u njegovoj izgradnji.

 

fotografija: Islamska zajednica Pula