Povodom obljetnice genocida u Srebrenici, u kojem je za nekoliko dana srpnja 1995. godine ubijeno 8372 muškaraca, staraca i dječaka, u utorak 5. srpnja 2022. pred ulazom u Islamski centar u Zagrebu postavljena je izložba s 27 fotografija koje simboliziraju isto toliko godina od genocida. Dio je to izložbe „Mrtvare”, s više od 50 fotografija što ih je autor Armin Durgut snimio lani u muzejskoj zbirci Memorijalnog centra Srebrenica i prvi ih put izložio u Umjetničkoj galeriji u Sarajevu. Izložba je naslovljena „Mrtvare” jer su Srebreničani tako nazivali obuću koju su dobivali u humanitarnoj pomoći, a koja je bila tako loše kvaliteta da su vjerovali kako na zapadu u njoj sahranjuju pokojnike.
U Memorijalnom centru pohranjeni su brojni primjerci obuće, među kojima ima i dosta dječjih cipela, pronađenih proteklih godina na stazama kojima su se kretale kolone ljudi pokušavajući izaći iz opkoljene Srebrenice dok je vojska RS-a već provodila masovne egzekucije.
„Sve cipele koje ćete vidjeti na fotografijama prikupljene su u protekle tri godine, uz ostale osobne predmete, a možete ih uživo vidjeti u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari na izložbi koju smo nazvali „Koracima onih koji nisu prešli“. Dio predmeta prikupljen je od porodica žrtava stradalih u Srebrenici, a drugi dio sakupljen je na ruti kolone Marša smrti iz jula 1995. godine od Srebrenice do Tuzle gdje smo pronašli ovu obuću“, rekao je Azir Osmanović, kustos Memorijalnog centra i autor knjige sjećanja „Od Srebrenice do svjetla na kraju tunela“ koja je predstavljena ovom prilikom.
„Ako išta tako približno ostacima ljudskih kostiju može svjedočiti količini patnje koju su prošli ljudi u opkoljenoj enklavi Srebrenici prije i tokom genocida u julu 1995. godine, onda je to njihova obuća. Odjevni predmeti razasuti po pojedinačnim i masovnim grobnicama na istoku BiH otkrivaju dvije važne stvari iz tog vremena užasa; prvo – gdje su njihovi vlasnici napravili posljednji korak, i drugo – oskudna i neprikladna obuća svjedoči o višegodišnjem, skoro potpunom odsustvu bilo kakve šire društvene empatije za ljude u „mekom trbuhu” gizdave Evrope“, stoji u publikaciji koja prati izložbu.
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz ef. Hasanović, ukazao je na važnost njegovanja kulture sjećanja te podsjetio kako je agresija koja je izvršena na Hrvatsku, a potom i na Bosnu i Hercegovinu, kulminirala u Srebrenici, što je Međunarodni sud u Haagu okarakterizirao kao genocid. Muftija je upozorio kako se Srebrenica i Vukovar danas ponavljaju u ukrajinskim gradovima te kako centri moći iznova reproduciraju zločin. Stoga je iznimno važno, rekao je, da svatko od nas promovira univerzalne vrijednosti mira i učini sve da se nikada, nikome i nigdje ne dogodi Srebrenica.
„Zaborav je ravan genocidu, moramo raditi na njegovanju kulture sjećanja i kulture dijaloga. Empatija Srebrenice unutar hrvatskog društva je na najvećoj mogućoj razini”, poručio je Hasanović.
„Ono što prvo osjetite kada dođete u Srebrenicu, ali i druga mjesta stradanja, jest ogromna tišina. Ovdje smo kako bi se prisjetili svih žrtava genocida u Srebrenici, a to su bili dječaci, muškarci i starci, bez obzira na životnu dob i jesu li nekom predstavljali opasnost ili ne. Naša je dužnost i obaveza, dok bude svijeta i vijeka, da podsjećamo na to, i preventivno, kako se nikom ponovo ne bi dogodilo, da podsjećamo na žrtve genocida u Srebrenici“, rekao je Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.
Suorganizator događanja, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju Adis Keranović, istaknuo je kako je važno „podsjetiti na genocid, ali i poslati poruke mira i povezanosti u današnjem svijetu u kojem živimo”.
Domaćin, Islamski centar u Zagrebu organizirao je ovu izložbu uz suradnju Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Memorijalnog centra Srebrenica. Otvorenju su prisustvovali predstavnici Vlade Hrvatske, djelatnici ministarstava, predsjednik Skupštine Grada Zagreba Joško Klisović, državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak, izaslanik ministrice kulture i medija te predstavnici veleposlanstava Malezije, Bosne i Hercegovine, Irana, Crne Gore, Egipta, Kosova i Katara.
Armin Durgut rođen je u Zenici 1995. godine, gdje je završio osnovnu kao i srednju školu. Nakon upisa studija na Univerzitetu u Zenici, odustaje od fakulteta, počinje se baviti fotografijom i odlazi u Sarajevo. Pohađao je Masterclass VII Agencije pod mentorstvom Rona Haviva i Gary Knighta. Od 2019. godine, stalni je fotoreporter agencije Pixsell za koju pokriva događaje u cijeloj Bosni i Hercegovini, a i šire. Njegov foto žurnalizam prepoznat je i izvan granica BiH i regije, a njegove radove objavljivali su, kao dio integralnih novinskih reportaža, mediji, novine, publikacije i magazini poput Bilda, Daily Maila, The Sunday Timesa, The Wall Street Journala, The Suna, Berliner Morgenpost, SüddeutscheZeitunga, časopis People, New York Post, Forbes (Poljska), Daily Mirror, DerStandard. Osim rada za Pixsell, kao freelance fotograf radi na projektima sa lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama. Teme kojima je najviše posvećen su marginalizirane skupine, Romi, djeca sa invaliditetom te, u zadnjih nekoliko godina, migrantska odnosno izbjeglička kriza u Bosni i Hercegovini i regiji. Član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH).
Foto: Anto Magzan