Revistë për femra dhe familje
Revija za žene i obitelj
Unë do të mbështes shumicën parlamentare…
Priklonit ću se saborskoj većini…
Pripadnici nacionalnih manjina pitaju – uz čiju suglasnost odlučuje, jer nikad nas ne pita ni za što – zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, Ermina Lekaj Prljaskaj
U povodu šestomjesečnog djelovanja zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj, što joj je drugi mandat u Hrvatskom saboru, novinarke časopisa Iliria, Shenida Bilalli i Vera Jelavić, istražile su efekte njezina rada i razgovarali o tome s predstavnicima nacionalnih manjina koje ona zastupa. Također, anketirale su predstavnike nekoliko albanskih udruga nacionalnih manjina koje ne pripadaju Uniji zajednica Albanaca Hrvatske, a koja se deklarira da je krovna organizacija Albanaca u Hrvatskoj.
U telefonskom razgovoru, Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, izjavio je da njihova zajednica nema nikakvih kontakata s predstavnicom nacionalnih manjina Erminom Lekaj Prljaskaj koja ih predstavlja u Hrvatskom saboru.
“Ne šalje nam nikakva izvješća ni materijale, a niti nas pita o donošenju bilo kakvih odluka. Ne pokazuje volju niti interes za rad Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, koja uspješno djeluje u jedinstvenim u aktivnostima – internacionalizaciji crnogorskog pitanja i suradnji s ostalim manjinama. Jednostavno, kao da ne postoji, jedino smo ju vidjeli na sastancima Savjeta za nacionalne manjine RH prije pandemije“, rekao je Danilo Ivezić.
Istodobno, predstavnica pet nacionalnih manjina Lekaj Prljaskaj, u svojim nastupima za medije govori kako sve jednako tretira te da ima njihovo puno povjerenje
Predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, Darko Šonc, ističe da se godinama uspješno primjenjuje Zakon o pravima nacionalnih manjina, ali da to sve ostaje unutar njihove zajednice, jer nemaju nikakvu suradnju sa zastupnicom Erminom Lekaj Prljaskaj.
„Ona kao da ne postoji, ne dolazi niti na protokolarne događaje koji su jako bitni za slovensku nacionalnu manjinu, Hrvatsku i ostale manjine. U ovih šest mjeseci nikad nismo dobili niti jednu informaciju, izvješće, niti se nas nešto pita, niti dogovara o raspravi za donošenje odluka o nacionalnim manjinama, koje zasigurno prolaze značajan put integracije u EU. Jednostavno – nema komunikacije, ona nas ne predstavlja, niti se bavi našim problemima. Jednostavno je nema“, zaključio je Darko Šonc.
U Hrvatskoj se Zakon o pravima nacionalnih manjina uspješno provodi od 2002. godine. Za ta se prava zalaže i predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Armin Hodžić, s kojim smo razgovarali.
“Bošnjaci su druga nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj, ima ih više od 31.500, ali izbornu jedinicu dijelimo s četiri druge nacionalne manjine, od 2015. godine nemamo svoga predstavnika u Hrvatskom saboru. Sa zastupnicom sada nemamo suradnju niti komunikaciju, niti nas se pita za bilo kakve odluke, koje donosi u naše ime, a još manje za predstavljanje Bošnjaka u Hrvatskom saboru. Većina Bošnjaka zamjerila joj je zato što je glasala za Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, a nije informirala Bošnjake u Hrvatskoj, niti se konzultirala tijekom donošenja te odluke“, rekao je Armin Hodžić.
„Jednostavno, izabrala je neke predstavnike iz bošnjačke stranke s kojima surađuje. Nije se odazvala pozivu na naš tradicionalni događaj o Srebrenici, već je otišla na drugu novu manifestaciju i došlo je do podjele u zajednici. Žalili smo se Vladi, Saboru, jer se ona ne odaziva na bitna događanja na kojima treba predstavljati Vladu RH“, dodao je Hodžić.
Tijekom izborne kampanje Ermina Lekaj Prljaskaj obećala je svojim biračima da će podržavati, poticati i boriti se za sve zajednice i udruge, bez obzira na njihovu rasnu ili vjersku ili nacionalnu pripadnost
Kontaktirali smo i predsjednika Vijeća Makedonaca Grada Zagreba, Blagoja Mirčevskog, koji je tražio da pisanim putem dade izjavu, a zatim nas je uputio Zorici Velinovskoj, članici Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske iz makedonske nacionalne manjine koja je napisala:
„U ovim uvjetima, društvenim i gospodarskim ograničenjima zbog pandemije uzrokovane virusom Covid-19 te potresom u Zagrebu, saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj dosljedno je ostala posvećena pomaganju izgradnje Makedonske pravoslavne crkve i pastoralnog centra u Zagrebu te se u okviru svojih nadležnosti i nadalje zalaže u institucijama i ministarstvima, te Vladi RH, za sufinanciranje ovog iznimno važnog objekta u izgradnji. Mjesto gdje će se istodobno konzumirati sva prava i slobode, u skladu s Ustavom i Zakonom o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske: služenje jezikom, pismom, kulturom, tradicijom i običajima, očitovanjem vjere i ostalih aktivnosti“.
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina pretpostavlja i pravo sudjelovanja predstavnika nacionalnih manjina u procesima odlučivanja
Koliko su predstavnici manjina upoznati s provedbom ovih zakona, doznali smo od sudionika albanske nacionalne manjine s nekoliko tržnica i od zanatlija u Zagrebu i albanskih udruga iz Hrvatske.
Većina njih kažu da svi ne poznaju zakone, ali da ih nitko ni ne upoznaje s njima i njihovim pravima. Navode, bili su jako sretni kad je pobijedila Albanka i očekivali su da će ih ona predstaviti u najboljem svjetlu.
„Sada ne znamo koga predstavlja Ermina Lekaj Prljaskaj, ako se javlja u Saboru u ime HNS-a, ili u vezi vanjske politike ili prava žena, a u međuvremenu s nama nema kontakata. Zna se da su Albanci glasali za nju i ona bi trebala i nas predstavljati. Nismo čuli da u Saboru govori o nama ili da je došla i pitala nas kako smo za vrijeme pandemije i potresa“, opća je ocjena sudionika ove ankete.
Nisu svi Albanci na tržnici nepismeni ljudi
Hamdija, prodavač s Kosova kaže: „Ima školovanih koji razumiju sve, ali nisu imali drugog izbora i rade na tržnici da prehrane obitelji. U predizbornoj kampanji, naša je zastupnica rekla da će se zalagati za zapošljavanje nacionalnih manjina. Pitamo vas, gdje su sada ti natječaji, koji su to ljudi zaposleni. Ona osobno je na nekoliko funkcija“.
„Vidimo ju u Saboru, Uredu za ljudska prava i Savjetu za nacionalne manjine, gdje odlučuje o svemu. A nas najugroženije na tržnici nije posjetila. Zastupnica Sabora, koja je dužna informirati nas o poslovanju obrtnika općenito, ali i sezonaca tijekom pandemije“, govorio je Xhelal Fazliu.
Ista pitanja uputili smo i Vijeću Albanaca Grada Zagreba, ali nije bilo odgovora
Anketu smo nastavili s još nekima od zagrebačkih obrtnika te s jednim starim albanskim zanatlijom koji je došao u Hrvatsku prije 60 godina, navodeći: „Bio sam sretan kad je naša albanska žena pobijedila na izborima. Žene treba podržati, no nažalost u ova dva mandata zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj nikad nije istaknula uspjeh pojedinaca naše manjine u Hrvatskoj, koji su djelovali prije njenog dolaska.“
Nakon izbora u srpnju 2020. godine, oštro je reagirao poznati zagrebački obrtnik Anton Kaqinari iz Zagreba
Reagirao je „Otvorenim pismom“ upućenim zastupnici Ermini Lekaj Prljaskaj i medijima, jer je prihvatila koaliciju ne savjetujući se s cjelokupnom albanskom nacionalnom manjinom.
„Puno je žrtava palo za neovisno Kosovo, i to treba poštovati. Mi smo uvijek za suradnju sa svim nacionalnim manjinama. Ali se treba dogovoriti oko svega, a ne samoinicijativno potpisivati. Ona u svoje ime može donositi odluke, ali u ime naše manjine – to ne smije raditi“, rekao je Kaqinari u svojem pismu.
„Pokraj toliko obrazovanih i uglednih Albanaca iz Zagreba, nas predstavljaju ljudi bez adekvatne stručne spreme.“
“U drugim zajednicama obavezna je visoka stručna sprema, samo kod nas nije tako. Nitko nas ne pita kako i gdje se ulaže novac koji nam dodjeljuje Hrvatska. Žalosno je što se mnoge albanske udruge gase i skriva njihov doprinos, te se formiraju nove”, primijetio je stari obrtnik.
„Mnogi intelektualci, zanatlije, obrtnici, zlatari, pekari, slastičari i ostali Albanci svojim djelovanjem i kapitalom otvarali su put mnogim mladima, a i našoj zastupnici. Nisu samo albanski borci branili Hrvatsku! Svi smo mi i te kako branili Hrvatsku“, rekao je stari zlatar koji je želi ostati anoniman.
Iz Međužupanijske zajednice Albanaca Republike Hrvatske, sa sjedištem u Zadru, govorio je predsjednik Adem Shala
„Tijekom izbora Ermine Lekaj Prljaskaj došlo je do podjele albanskih udruga u Zadru, koje nisu bile za to da nas ona zastupa, a posebno je došao do izražaja nakon što je njezin ujak izabran za predsjednika Vijeća albanske manjine Grada Zadra. Od tada mnoge albanske udruge koje su bile vrlo aktivne, nemaju nikakav angažman zbog nastale atmosfere, ali i nedostatka materijalnih sredstava“, rekao je Adem Shala.
Predsjednik albanskog kazališnog društva “Mergimtari”, koji je svojim modernim teatrom i vrlo zanimljivim predstavama zapažen kao glumac i redatelj, Leonard Hamitaj kaže da međusobna suradnja sa zastupnicom Erminom Lekaj Prljaskaj – ne postoji.
“Tijekom 2020. godine obratili smo se za novčanu potporu za realizaciju i sudjelovanje naše kazališne grupe na međunarodnim kazališnim festivalima u Skopju, Peći i Elbasanu. Nismo dobili nikakav odgovor. Također, na sastanku albanskih udruga u prosincu 2020. godine, koji je sazvala saborska zastupnica u vezi s izvještajem udruga o njihovom radu i daljnjoj suradnji za 2021. godinu, te inicijative za formiranje koordinacije Vijeća Albanaca Hrvatske, “Mergimtari” nije pozvan, kao i mnoge udruge, iako je naše društvo među aktivnijim udrugama u promicanju kulture albanskog kazališta u Hrvatskoj“, rekao je Leonard Hamitaj.
Vlada RH usvojila je operativne programe za unapređenje položaja nacionalnih manjina za razdoblje 2017.-2020. i nadalje
Iz Kluba albanskih žena Hrvatske „Kraljica Teuta“ smatraju da se radi selekcija udruga i da su uskraćena osnovna prava u odlučivanju te da su udruge izgubile samostalnost. Prioritet nemaju teme, osobe i struka i nije čudo da su se ljudi povukli, a posebno intelektualci.
„‘Kraljica Teuta’ organizirala je značajne projekte međunarodnog karaktera, gdje su uključene Vlada i Ured predsjednika, sve nacionalne manjine i vrlo poznate osobe. No, značajni projekti nisu podržani … također nije podržan dolazak najpoznatijih i najuspješnijih albanskih žena iz cijelog svijeta, iz 21 države, a Ermina Lekaj Prljaskaj nije došla ni pozdraviti ugledne gošće“, zaključile su članice „Teute“.
„Pripadnici manjina – kao mostovi suradnje – postajemo nevidljivi, a naš glas nestaje.“
Opsežnu anketu zaokružili smo izjavama koje su vrlo slične: „Pustite nas, molim vas, imamo mi svojih problema i sami ih rješavamo, neka zastupnica zastupa sebe i pojedine… ionako nas ne upoznaje s našim pravima, odlukama, niti prenosi Saboru ni Vladi naš doprinos, a ni našim matičnim državama.“