Novinar i foto reporter Nikola Šolić, rođen u četvrtak 4. 4. 1957. godine, navratio je na ovaj svijet i tako postao neznatno stariji od autora ovih redaka. U gradu na rijeci Uni, čije je ime došlo iz starodobne riječi kostanj, jer uzvisine i brda na obje obale te jedinstvene rijeke obrasle su kestenovim šumama.
Danas, šuma je sve manje, o čemu Nikola svojim fotografijama svjedoči najmanje desetak godina. Devastacija okoliša, stručno se kaže deforestacija zabilježena je Šolićevim objektivom posljednjih godina, k tome i njegovima autorskim tekstovima.
Nikola je Šolić osebujan lik, težak prijatelj, onaj koji previše često kaže što misli, a katkad i rjeđe, kaže prije nego promisli. Takav je, naprosto, novinar i fotoreporter.
Tko će znati, je li to zbog sve manje kestena u kostajničkom kraju, ili je jednostavno tamo sve manje šuma, Nikola je tamošnje škole brzo i na vrijeme završio, osnovnu imenom Davorina Trstenjaka i gimnaziju nazvanu Nina Maraković.
Početkom osamdesetih prošlog stoljeća povremeno objavljuje u zagrebačkom Studentskom listu koji još donekle prenosi odjeke buntovnih šezdesetih. Potom studira na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka, politologiju te novinarstvo. Prekretnica, ili točnije životni preokret, događa mu se u godini osnutka za te prilike revolucionarnog, Omladinskog radija 101. Šolić se naglavce baca u novinarstvo.
O tom vremenu, kultnom radiju 101, što ova radio stanica postaje sredinom osamdesetih, puno je toga napisano i rečeno. Međutim, postoji i ona alternativna povijest, točnije historija, u kojoj sudjeluje Nikola Šolić. O tome će se vjerojatno učiti na nekim budućim studijima novinarstva.
Početkom rada Omladinskog radija 101, kao reporter Aktualno-političke redakcije pripremao je i uređivao dnevne vijesti, bio urednik prve sportske redakcije te urednik aktualnih emisija.
Usputno, tijekom školovanja i rada u novinarstvu ovladao je raznim vještinama, od slobodnog penjanja (instruktor alpinizma), skijanja i drugih sportskih umijeća do prve pomoći, samo-
spašavanja, preživljavanja u prirodi, do vrhunskog poznavanja kompjutorskih programa vezanih uz foto/video produkciju.
Novinarski posao radi u Večernjem listu, potom u magazinu Start, što su već pozne osamdesete rečenoga 20. stoljeća, u kojemu novinarski i fotografijom prati važne političke i druge događaje na području Jugoslavije i Balkana. Počinje i nikada objavljeni rat kojega Šolić prati kao novinar-foto reporter radeći za tjednik Globus.
Upravo u doba previranja i preokreta, angažira ga Reuters (Thomson Reuters), međunarodna novinska agencija i Šolić od 1992. do 2012. godine biva njihov fotograf novinar. Kao fotograf reporter sa sjedištem u Zagrebu pokrivao je sva događanja na području Hrvatske i novonastalih država na Balkanu te mnogih europskih, bliskoistočnih, azijskih i afričkih država.
Nikola Šolić vidio je i bilježio rat, traume i stradanja ljudi. Za vrijeme rada u novinskoj agenciji Reuters njegove fotografije, osim što su objavljivane na naslovnicama svjetskih novina i magazina, osvajale su u pojedinim kategorijama naslov ‘fotografija godine‘ koje obično pred kraj godine svojim fotografima dodjeljuje agencija.
Ne manje važno dobio je i priznanja natječaja ‘Hrvatska novinska fotografija’, što hoće reći kako je njegov rad prepoznat i na ‘domaćem terenu’.
Danas, kao potpuni slobodnjak, obilazi Medvednicu i druge uzvisine i brda u svojem rodnom kraju, poznaje gljive i mnoge šumske biljke, bavi se poljoprivredom i neumorno fotografira. Ponekad, uz fotografije, objavi i svoje zapise, često o bezočnoj sječi šuma. Dogodi se i to da njegove fotografije kradu, kao što kradu šumsku vegetaciju i izvoze je kao sirovinu. U redu je zapisati kako mu se katkad mediji i jave s molbom o korištenju njegovih fotografija, uglavnom hoteći ih uzeti besplatno. U jednom su se komercijalnom TV mediju iznenadili kada im je rekao da očekuje honorar, kao da bi Šoliću, autoru i članu sekcije za fotografiju HDLU, trebala biti čast da ih besplatno doda prilogu njihovih dobro plaćenih novinara.
Foto dokumentacija i arhiva Nikole Šolića ogromna je i u njoj su važna zbivanja i portreti ljudi diljem svijeta, iz mirnih i ratnih područja. Takva je i ova najnovija serija iz potresom pogođenih krajeva, slike ljudi i krajolika viđene okom majstora.