U rujanskom broju prošle godine pisali smo o izgradnji Islamskog kulturnog centra u Sisku, a sada svjedočimo razornom potresu koji je zahvatio cijelo ovo područje. Posjetili smo Sisak, gdje nas je primio Alem ef. Crnkić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice. Ovaj smo put dotaknuli teme solidarnosti i suradnje vjerskih zajednica u saniranju šteta i onome što poduzimaju u olakšavanju tegoba ljudi.

 

Molim vas kažite što je sve poduzeto u vezi potresa, jer je već mjesec dana prošlo od onog prvog razornog zemljotresa 29. 12. prošle godine?

Nakon snažnih, ali i ovog razornog potresa na području Sisačko-moslavačke županije, ujedinili smo se u humanosti, otvorenosti i suosjećanju prema onima u potrebi. I mi, kao Islamska zajednica koja okuplja muslimane ovoga područja, poglavito Bošnjake kojih je oko 70 posto od ukupnog broja islamske populacije, tu smo se prepoznali jer je dio naše misije i karitativni, humanitarni i dušobrižnički rad.

U prvom redu željeli smo ustanoviti stanje na terenu, a kada je riječ o pripadnicima Islamske zajednice da utvrdimo koliko je onih obitelji čiji su objekti dobili oznaku trajne ili privremene neuporabljivosti. Nakon potresa utemeljio sam tim volontera i aktivista pri Medžlisu Sisak kojima sam dao zaduženje da obiđu sisačka naselja, kvartove ali i Petrinju s okolicom, Glinu te evidentiraju stambene objekte, kuće muslimanskih obitelji koje su nakon uvida statičara zaprimile oznaku trajne ili privremene neuporabljivosti. Došli smo do podatka o 77 takva stambena objekta u kojima su živjeli muslimani. Ti su nam podaci bili vrlo važni jer je Mešihat Islamske zajednice želio vrlo brzo steći saznanja o stanju na terenu kako bi Zirat, krovna humanitarna naša organizacija, mogao djelovati.

U prvi danima kontaktirao me Mešihat, muftija Aziz ef. Hasanović, a istodobno je uspostavljena dnevna komunikacija s gospođom Melisom Arslani koja je na čelu Zirata u Hrvatskoj. Ona je taj rad koordinirala s mladima iz zagrebačkog omladinskog kluba i to mi je bilo jako drago jer su oni redovno dolazili s nužnom humanitarnom pomoći, od hrane do grijalica i drugih kućnih potrepština. Istodobno u pomoć se uključila TIKA – turska agencija za suradnju i koordinaciju, koja ima svoj regionalni ured u Zagrebu, pod vodstvom gospođe Sedef Bulet, koja je u prvom tjednu nakon potresa posjetila ovo područje. Svjedoci smo da je Republika Turska iznimno mnogo pomogla u saniranju posljedica potresa, posebno dostavom stambenih kontejnera kojih je do sada više od 150 pristiglo u prihvatni centar u Lekeniku.


 

Nedavno je uslijedio i posjet diplomatskih predstavnika islamskih i arapskih zemalja, kakvi su njihovi dojmovi?

Muftija Hasanović inicirao je posjet veleposlanika iz arapsko muslimanskih zemalja akreditiranih u Republici Hrvatskoj i odazvalo se njih deset, iz Turske, Azerbajdžana, Irana, Iraka, Egipta, Libije, Indonezije, Malezije, Maroka i Alžira te su 26. siječnja obišli ovo područje.

Napravljen je protokol prema kojemu su oni posjetili najvažnije institucije gradova Siska i Petrinje, od onih koje koordiniraju pomoć na terenu, a posjet je započeo u Sisačkoj biskupiji iz razloga što je u potresu stradalo najviše objekata Katoličke crkve, sakralnih i drugih objekata. Također, stradao je niz objekata Srpske pravoslavne crkve, odnosno parohije, koju su također obišli ovi veleposlanici. Veleposlanici su se susreli s gradonačelnicom grada Siska te gradonačelnikom Petrinje, a obišli su i gradilište Islamskog kulturnog centra i džamije u Sisku.

Ovaj posjet nije bio samo simbolički, jer će oni svoje uvide prenijeti zemljama koje predstavljaju, a bilo je govora i tome da pojedine zemlje samostalno pokrenu neke od projekata sanacije šteta i obnove stanova i kuća.

Islamska zajednica je potvrdila svoju humanost i partnerski odnos s hrvatskim institucijama te i ovaj posjet veleposlanika smatramo izuzetno važnim. Naravno, kao glavni imam Medžlisa Sisak bio sam im domaćin i prilikom posjeta Medžlisu IZ ovdje, kao i na gradilištu Islamskog kulturnog centra.


 

Recite nam i o prvim poduzetim mjerama s vaše strane kao i o suradnji s drugim vjerskim zajednicama?

Ono što bih istaknuo, osim angažmana Islamske zajednice, Mešihata te Zirata, jest pučka kuhinja koju je otvorio Merhamet u Sisku koji i sada svakodnevno dijeli stotinjak obroka svima koji su u potrebi. Prostorije su im vitalno oštećene tako da su ovu kuhinju otvorili na prostoru tržnice u Capragu.

Za spomenuti je također da je Rijaset IZ BiH već prvih dana nakon potresa pomogao sa 100 tisuća KM, što je oko 400 tisuća kuna, za pomoć potresom pogođenim područjima.

Obiteljima čije su kuće i stanovi stradali u potresu bit će dodijeljene i novčane pomoći kako bi im bar donekle olakšali teške prilike u kojima su se našli.

Često to naglašavam, sretan sam što sam ovdje doista u prijateljskoj suradnji s kolegama iz katoličke i pravoslavne crkve. Ovdje mislim na župnika Ivana Grbešića, iz Župe Pohoda Blažene Djevice Marije koja pokriva isto ovo područje s oko devet tisuća katoličkih vjernika i s kojima dijelimo iste probleme i muku. Isto tako, tu je sisački paroh jerej Veselin Ristić iz Srpske pravoslavne crkve, ovdašnje parohije, s kojim dobro surađujem. Ovdje je važno istaknuti te oblike solidarnosti i sinergijskog rada u konkretnoj pomoći ljudima koja je vidljiva, jer svi znamo da nam u ovoj situaciji nisu dovoljne simbolične poruke.

Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj izdvojio je za pomoć oko milijun kuna, pri čemu je dio toga iznosa usmjeren Sisačkoj biskupiji, Caritasu, Crvenom križu te za Eparhiju karlovačku, odnosno parohiju u Glini, kao i za pomoć Glazbenoj školi Fran Lhotka u Sisku.

U sklopu rada Merhameta ima vrlo predanih i vrijednih ljudi, ovdje bih istaknuo obitelj Omerović. Gospođa Emira glavna je kuharica u Merhametu, uz to i njezin suprug Edhem nesebično pomaže u radu na terenu. Grad Sisak je prošle godine Edhemu dodijelio nagradu za dugogodišnji volonterski i humanitarni rad.


 

Kako teče izgradnja Islamskog kulturnog centra i džamije?

Ono što raduje jest da na objektu u izgradnji nisu zabilježena oštećenja, niti na ogromnoj površini staklene kupole gdje je ugrađeno više od 500 staklenih trokuta. Riječ je o staklu čija je proizvodnja vrlo zahtjevna, tvrtka iz Čakovca uspijeva napraviti sedam do osam tih stakala u jednom danu, a postavljanje je već pri kraju.

Ovo je vrlo zahtjevan objekt, čija je gradnja započela prije četiri godine, ali vjerujem da će glavni građevinski dio biti završen u proljeće ove godine, a potom će uslijediti unutarnje uređenje.

Idejno arhitektonsko rješenje ovog objekta napravili su Davorin Raos i Faruk Muzurović iz tvrtke Forum d.o.o. iz Zagreba. Umjetnička intervencija na kupoli rad je Emira Kasumagića iz Sarajeva, to jest aplikacija na staklima i na munari koja predstavlja ljiljan te će ovo biti ‘ljiljan džamija’.

foto: Nikola Šolić