Kulturno-informativni centar Veleposlanstva Bosne i Hercegovine i Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju organizirali su predstavljanje fotomonografije „Tihi svjedok vremena“ autora Ognjena Karabegovića, objavljene u nakladi BNZ Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok je pripremu i tisak napravila tvrtka Grafomark.

Predstavljanje je održano u utorak, 19. svibnja 2026. u Kulturno-informativnom centru Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u zagrebačkoj Ilici.

O fotomonografiji su govorili: autorica predgovora Nera Karolina Barbarić, urednik prof. dr. sc. Sead Berberović, moderator Bosiljko Domazet te autor Ognjen Karabegović. U glazbenom programu nastupio je zbor i orkestar Ansambla Bosana.

„Premda iza sebe ima sijaset izložbi, u knjizi se predstavio kolorima i crno-bijelim fotografijama, za koje je pobrao zamaman broj nagrada. Iz ove retrospekcije posve je jasno da s vremena na vrijeme iznenadi sve snažnijim nadrealistički obojenim zaokretanjem u fotografiji. Za mene fotografija predstavlja ozbiljnu igru, ali i istraživanje stvarnosti. Fotografija je i određena vrsta terapije, koja pomaže u bijegu iz svakidašnjeg sivila u čaroban svijet boja“, rekao je za sebe jednom prilikom Ognjen Karabegović. No, u čemu je posebnost Karabegovićeva rada? Prvo, u činjenici da fotografira “esejistički”, jer ga zanima šira perspektiva. Drugo, svojom fotografijom izuzetnom sposobnošću razjašnjava elemente “problema” koji fotografira. Zato mu baš, bilo da je riječ o dokumentarističkoj fotografiji, portretima, snimkama krajolika ili arhitekture, ne nedostaje nagrada i priznanja. Karabegovićeve slike izvrsno govore o svijetu oko nas, istodobno krajnje demokratski prevladavajući kulturne barijere. Pregledavajući fotografije iz ove knjige, dobila sam dojam kako je Karabegović naviknut biti u stanju reagiranja i reakcije na sve oko sebe. Što ga više upoznajete, njegove vam fotografske ideje, zahvati u sliku, ekspoziciju, strukturu fotografije, kadar, mijenjaju perspektivu o tome što fotografija zapravo znači. Zato se za neke njegove (nagrađivane, ali i druge) fotografije slobodno može reći da su “ikonične”, jer u njima više nije riječ samo o reagiranju, već o tome da on sam bude prisutan i da može ostati miran u nekom sadašnjem trenutku. I tome je ozbiljno i emocionalno predan. Ukratko, svrha Karabegovićevih fotografija je ispričati priču za koju nitko nije znao da će je vidjeti, pokazujući, ako je moguće, ljepotu u tom procesu. Uopćeno mišljenje da ‘biti dobar fotograf’ znači biti tehnički dobar, u slučaju Ognjena Karabegovića ima i neke dodatke: on pokazuje i veliku zainteresiranost za druge ljude, ljubazan je, znatiželjan, nenametljiv, s dojmljivim balansom tih vještina i, dakako, izvrsnim poznavanjem svoga fotoaparata“, navela je Nera Karolina Barbarić dio iz predgovora objavljen u fotomonografiji.

Ognjen Karabegović, rođen je 1959. godine u Banja Luci, gdje je završio osnovnu školu, opću Gimnaziju, a nakon završenog Pravnog fakulteta stekao zvanje diplomiranog pravnika. Fotografijom se bavi od 1973. godine, dok njegovo ozbiljnije bavljenje izlagačkom, odnosno umjetničkom fotografijom počinje dolaskom u Fotoklub Zagreb, 2006. godine. Kasnije postaje članom još dviju zagrebačkih fotografskih udruga: „Cro Art Photo Cluba“ (2010.) i „Fotogarda“ (2011.) te sudjeluje na skoro svim njihovim žiriranim i skupnim izložbama fotografije. Isto tako sudjeluje na više značajnih međunarodnih izložbi, od kojih izdvajamo: Međunarodni „Photo-festival“ u New Yorku, SAD (2009.), Međunarodna izložba ulične fotografije u Skopju (Sjeverna Makedonija) u organizaciji fotokluba Fotografika (2009.) i izložbu u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu u sklopu akcije „Potpisujem sve što je plavo“ (2009.). U suradnji s dječjom knjižnicom u Hradec Kralove, Češka, izlagao je 30 fotografija na temu Djeca Zagreba (2010.). Na nagradnom natječaju tvrtke Epson (Hrvatska), 2010. godine njegova fotografija, pod nazivom Savski nocturno je osvojila prvo mjesto. Do sada je priredio devet samostalnih izložaba fotografija: u Art Center Atikokan, Kanada (2008.), Cafe galeriji LP u Zagrebu (2009.), uličnoj galeriji Idi i vidi, Zagreb (2010.), u galeriji Bošnjačke nacionalne zajednice Zagreb (2012., 2015. i 2024.), Spomen galeriji Marije Braut (Cinkuš), Zagreb (2016. i 2022.), Galeriji Kraluš, Sveti Ivan Zelina (2021.), Galeriji Kulturnog centra Dubrava (2021.). Njegove fotografije su primljene na nagradnim natječajima i objavljene na stranicama godišnjeg kalendara kompanije Ina i riječkog Novog lista (2012.), i kalendaru hrvatskog izdanja magazina National Geographic za 2013. godinu. Fotografije Ognjena Karabegovića prisutne su na većem broju domaćih i inozemnih web portala za fotografiju, a često svoje mjesto nalaze u samom vrhu. Ognjen Karabegović dobitnik je značajnog fotografskog priznanja Fotokluba Zagreb, za 2021. godinu, plakete Tošo Dabac, kao i nagrade Kristalni svijet, koja mu je dodijeljena 2021. godine od strane Magazina Dom i vrt i portala Lijepi moj dom.com, za najbolju fotografiju na temu priroda u koroni. Kao stalni suradnik, fotoreporter zagrebačke novinske fotoagencije HALOPIX, od 2011. godine do danas, prati sva važnija zbivanja iz područja glazbe, mode, kulture, kao i svakodnevni život u gradu Zagrebu. Član je redakcije časopisa Bošnjački glas koji izlazi u nakladi Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske.

Foto: Nikola Šolić