U Kulturno informativnom centru Ambasade BiH u RH, u Zagrebu je, 24. veljače 2026. otvorena je izložba fotografija „Čovjek na istoku“ autora Hadisa Medenčevića, umjetnika iz Bosne i Hercegovine, koji trenutno živi i radi u Pragu. Izložbu je promovirala pjesnikinja i novinarka Jasna Bodružić, čiji senzibilitet i književni rad prirodno korespondiraju s temom ove izložbe. Muzički dio izložbe upotpunila je profesorica violine Renata Novoselec.

„Izložbe su uspješne onda kada ne nude odgovore, nego postavljaju pitanja koja nosimo sa sobom kući, a ovo je upravo takva izložba“, uvodno je rekao Dražen Gagulić, voditelj Kulturno informativnog centra i dodao: „Večeras predstavljamo izložbu koja ne govori o istoku kao geografskoj oznaci, nego o čovjeku kao središtu svijeta, bez obzira na kontinent, religiju ili politički sustav. Čovjek na istoku nastao je kroz višegodišnja putovanja Hadisa Medenčevića, od Rusije do Japana, preko Srednje i Jugoistočne Azije, sve do Irana i obje Koreje. No, ova izložba nije katalog egzotičnih destinacija, ona je studija pogleda, tišine i svakodnevnice. U vremenu u kojemu slike nastaju brže nego što ih možemo razumjeti, Hadis Medenčević radi suprotno. Zadržava kadar, usporava trenutak i vraća dostojanstvo licu koje promatra.“

Pjesnikinja i novinarka Jasna Bodružić, rekla je: „Odlazeći, kako sam kaže, samo s ruksakom, fotografskim aparatom i planinarskom opremom u daleke, mnogima nerazumljive krajeve, u područja nepoznatih jezika, kultura i običaja, a u potrazi za izgubljenim blagom, koje smo zaboravili negdje uz put, Hadis pokazuje hrabrost i vjeru u druge, kakve može imati samo osoba odrasla u sigurnom, mirnom i složenom okruženju, kakvu sam ja zapamtila našu Derventu. I pored strogo tog nekakvog tehnološkog, profesionalnog okruženja u profesionalnom životu, ili možda upravo zbog toga, Hadis je krenuo prema istoku tražeći izlaz ili bijeg od ove zapadnjačke konzumerističke civilizacije. A ovakav bijeg, kako je Hadis kroz svoja putovanja, kroz svoje slike pobjegao, nije neobičan kod nas iz malih gradova. U nekim prizorima s ovih fotografija vidim otisak onih s kojima smo odrasli. Kad se malo udubim u misli, sto posto sam sigurna da u toj našoj Derventi ima nešto posebno. Jer da ne budem sad lažno skromna, taj naš mali grad s malim brojem stanovnika dao je toliko poznatih znanstvenika, liječnika, umjetnika, pjevača, sportaša, čak i političara. Zato je tu večeras s nama Hadis, jedan od tih velikih ljudi koji našu malu Derventu čini poznatom u čitavom svijetu i čini je najvećim malim gradom na planetu. Pogledajte ove fotografije i sjetite se nekih scena koje su kao otisak naših djetinjstava, naših uspomena iz rodnog kraja.“

„Izuzetno mi je zadovoljstvo i čast da sam svojim putovanjem po dalekom istoku svoju kotvu spustio i u Zagrebu, gradu koje izuzetno cijenim, koji se u mojoj životnoj putanji našao u ključnom momentu onih nezgodnih devedesetih godina i koji mi je otvorio put ka životnoj trajektoriji“, rekao je Hadis Medenčević, dodavši: „U jednom svojem životnom trenutku, opterećenom konzumnim zapadnim životom, osjetio sam duboku potrebu da tragam, da tragam prije svega za nečim što na zapadu čovjek u današnje vrijeme vrlo teško može sresti, a to je čovjek. Kad kažem čovjek, mislim na onu ljudsku esenciju, na čovjeka u onom najhumanijem obliku. I uvijek sam bio vođen time, upoznavati drugačije i druge širom svijeta. Međutim, to je moje traganje završilo paradoksalnim, a za mene izuzetno bitnim životnim otkrićem – u jednom sam trenu shvatio da smo u onom ljudskom, iskonskom, esencijalnom smislu, kada ogolimo ono materijalno i socijalno što nas određuje, kada ostane čista ljudska esencija, kao što su ljubav, želja, strast, sreća, radost – onda čovjek shvati da smo svi na planetu, ako ne identični, onda nevjerojatno slični. Time se moje životno traganje zatvorilo i dalo mi bitnu spoznaju, a to je da ljudski život svugdje na svijetu ima istu vrijednost. Htio sam kroz ove fotografije bar djelomično da pokažem ne samo moja putovanja, ali i kažem moj životni kredo.“
Izložbu je otvorila ambasadorica BiH u Hrvatskoj, Elma Kovačević Bajtal, istaknuvši kako putovanja obogaćuju čovjeka, ona šire horizonte, brišu granice i povezuju kulture, no, tek kroz objektiv fotoaparata prolazni trenuci postaju trajni.
„Fotografija ima moć zaustaviti vrijeme i pretvoriti trenutak u priču, a ova je izložba svjedočanstvo upravo te moći. Svaka fotografa pred nama nosi djelić svijeta, njegovu ljepotu, raznolikost i autentičnost. U svakom kadru osjeća se znatiželja, osjetljivost i umjetničko oko autora, ali i duboko poštovanje prema mjestima i ljudima. Ova izložba nije samo prikaz udaljenih krajeva, ona je i poziv na dijalog između kultura, između doživljaja, između svih nas. Dok budemo prolazili kroz postav, možda ćemo prepoznati vlastite uspomene, probuditi želju za novim putovanjima ili jednostavno zastati u divljenju ljepotama svijeta koji nas okružuje. Zahvaljujem autoru na predanom radu, trudu i hrabrosti da s nama podijeli ove dragocjene prizore“, rekla je Kovačević Bajtal.
Uz brojnu publiku, izložbu su razgledali i uvaženi gosti, NJ. E. Petar Gandalovič, veleposlanik Češke Republike u Zagrebu te Mimi, Gjorgoska Ilievska, direktorica Kulturnog centra Republike Sjeverne Makedonije.
Profesorica Renata Novoselec istaknuta violinistica i pedagoginja, dobitnica nagrade Bečkog konzervatorija Franz Schubert te iznimnog priznanja Ponos Hrvatske obogatila je otvaranje izložbe violinskim izvedbama skladbi Amazing Grace i Kafu mi draga ispeci.

Hadis Medenčević rođen je 16. svibnja 1968, u Derventi, Bosna i Hercegovina. Nakon studija elektrotehnike u Sarajevu i ratnih zbivanja 1992. godine, novo životno odredište mu postaje Prag. Upravo u Pragu počinje njegovo umjetnički put. Uspio je objediniti svoje tri velike životne strasti: putovanje, planinarenje i naravno, fotografiju, iako po prirodi posla kojim se bavi više usmjeren na informatiku, kroz fotografiju istražuje čovjeka, njegovo mjesto i interakciju s okolinom, arhitekturom i prirodom. Stručno i umjetničko znanje stekao u praškoj školi „,Kreativne fotografije“. Za svoje radove dobio je značajna priznanja, imao niz zapaženih izložbi, a njegove fotografije su korištene kao ilustracija knjiga i reporterskih izvještaja. Izlagao je u Pragu, Londonu, Birminghamu, Beogradu, Podgorici.
(foto: Ognjen Karabegović & Nikola Šolić)
