Opća skupština UN-a, 23. svibnja 2024, usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštivanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu međunarodnog dana sjećanja na taj zločin. Za neobvezujuću rezoluciju su glasale 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.

Tekst Rezolucije

Ujedinjeni narodi, Opća skupština, 20. svibnja 2024. (78. sjednica, 14. točka dnevnog reda – Kultura mira)

Albanija, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malezija, Maršalski otoci, Nizozemska (Kraljevina), Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu: revidirani nacrt rezolucije

Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine

Opća skupština,

Vođena Poveljom Ujedinjenih naroda, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,

Prisjećajući se rezolucije Vijeća sigurnosti 819 (1993) od 16. travnja 1993. kojom je Srebrenica proglašena sigurnom zonom, rezolucije 827 (1993) od 25. svibnja 1993. o osnivanju Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i rezolucije 1966 (2010) od 22. prosinca 2010. o osnivanju Međunarodnog mehanizma za preostale kaznene sudove,

Prisjećajući se također svih presuda Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv bosanskih Muslimana počinjen u Srebrenici 1995. godine, najznačajnije presude Žalbenog vijeća Suda od 19. travnja 2004. (Tužitelj protiv Krstića), presude Žalbenog vijeća Međunarodnog mehanizma za preostale kaznene sudove od 8. lipnja 2021. (Tužitelj protiv Mladića) i presude Žalbenog vijeća Mehanizma od 20. ožujka 2019. (Tužitelj protiv Karadžića), kao i presude Međunarodnog suda pravde od 26. veljače 2007. kojom je Sud utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida,

Ponovno potvrđujući snažno protivljenje nekažnjavanju za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava ljudskih prava, te naglašavajući u tom kontekstu odgovornost država da prekinu nekažnjavanje i, u tu svrhu, temeljito istraže i kazneno gone, u skladu s relevantnim međunarodnim pravnim obvezama i domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i postigao održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za što je sudjelovanje žrtava i preživjelih te članova njihovih obitelji od središnje važnosti,

Pozdravljajući važan napredak postignut od strane međunarodnih sudova u posljednjim godinama u borbi protiv nekažnjavanja i osiguravanju odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine postignut kroz međunarodni kazneni pravosudni sustav,

Priznajući u tom smislu posebni doprinos Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, te naglašavajući važnost međunarodne zajednice da bude spremna poduzeti zajedničke mjere kroz Vijeće sigurnosti, u skladu s Poveljom, i na temelju pojedinačnih slučajeva kako bi se dodatno osigurala odgovornost za i sprječavanje genocida,

Ponovno ističući da je kaznena odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizirana i ne može se pripisati niti jednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini,

Uzimajući u obzir ulogu posebnih savjetnika glavnog tajnika za sprječavanje genocida i za odgovornost za zaštitu, te primjećujući važnost redovitih izvješćivanja o kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava kao i o govoru mržnje i poticanju na podizanje rane svijesti o potencijalnom genocidu,

Napominjući da je progon osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, te Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni mehanizam za preostale kaznene sudove, središnji za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te za obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini, te prepoznajući da je snažna regionalna suradnja između nacionalnih tužiteljstava ključna za promicanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji,

Ponovno ističući neupitnu predanost održavanju stabilnosti i promicanju jedinstva u raznolikosti u Bosni i Hercegovini,

Napominjući da će 2025. godina označiti tridesetu obljetnicu genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, tisuće su raseljene, a obitelji i zajednice su devastirane:

  1. Odlučuje proglasiti 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
  2. Bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sustave razvojem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, prema sprječavanju poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti;
  3. Također bezrezervno osuđuje radnje koje glorificiraju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;
  4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identificiranja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i osiguravanja dostojanstvenih ukopa, te poziva na nastavak progona onih počinitelja genocida u Srebrenici koji još nisu suočeni s pravdom;
  5. Poziva sve države da u potpunosti poštuju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i običajnom međunarodnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, s dužnim obzirom na relevantne odluke Međunarodnog suda pravde;
  6. Zahtijeva od glavnog tajnika da uspostavi program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, započinjući svoje aktivnosti pripremama za tridesetu obljetnicu 2025. godine, te također zahtijeva od glavnog tajnika da ovu rezoluciju prenese pažnji svih država članica, organizacija sustava Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće obilježavanje;
  7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i čast žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće obrazovne i aktivnosti podizanja javne svijesti.

Draft UN Resolution on Srebrenica:

“Guided by the Charter of the United Nations, the Universal Declaration of Human Rights and the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide,

Recalling Security Council resolution 819 of 16 April 1993 declaring Srebrenica a safe area, resolution 827 of 25 May 1993 concerning the establishment of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (“ICTY”), and resolution 1966 of 22 December 2010 concerning the establishment of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals,

Recalling further all judgments of the ICTY, and in particular eight that contain guilty verdicts for the crime of genocide against Bosnian Muslims committed at Srebrenica in 1995, most notably ICTY Appeals Chamber judgment of 19 April 2004 (The Prosecutor vs. Krstic), International Residual Mechanism for Criminal Tribunals’ Appeals Chamber judgment of 8 June 2021 (The Prosecutor vs. Mladic), International Residual Mechanism for Criminal Tribunals’ Appeals Chamber judgment of 20 March 2019 (The Prosecutor vs. Karadzic), as well as the judgment of the International Court of Justice (ICJ) of 26 February 2007 which determined that the acts committed in Srebrenica constitute acts of genocide,

Reaffirming its strong opposition to impunity for genocide, crimes against humanity, war crimes, or other violations of international humanitarian law and international human rights law, and emphasizing in this context the responsibility of States to end impunity and, to that end, to thoroughly investigate and prosecute, in accordance with their relevant international legal obligations and their domestic law, persons responsible for such acts, in order to avoid their recurrence and to seek sustainable peace, justice, truth, and reconciliation, for which the participation of victims and survivors as well as their family members is central,

Welcoming the important progress made by international courts in recent years with respect to the fight against impunity and in ensuring accountability for genocide, crimes against humanity, war crimes and other egregious crimes achieved through the international criminal justice system,

Recognizes in this regard the particular contribution of the ICTY and emphasizes the importance of the international community being prepared to take collective action through the Security Council, in accordance with the Charter, and on a case-by-case basis to further ensure accountability for and the prevention of genocide.

Taking note of the role of the Secretary-General’s Special Advisers on the Prevention of Genocide and the Responsibility to Protect; and noting the importance of regular briefings on human rights and international humanitarian law violations as well as on hate speech and incitement in raising early awareness of potential genocide.

Also noting that the prosecution of persons responsible for genocide and other international crimes in national justice systems, including the Court of Bosnia and Herzegovina, and the ICTY as well as the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals, remains central to the process of national reconciliation and trust-building and to the restoration and maintenance of peace in Bosnia and Herzegovina, and further recognizing that strong regional cooperation between national prosecutors’ offices is essential in fostering peace, justice, truth and reconciliation among countries in the region,

Noting that 2025 will mark the thirtieth anniversary of the genocide in Srebrenica, in which at least 8,372 lives were lost, thousands were displaced, and families and communities were devastated:

  1. Decides to designate 11 July as the International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica to be observed annually;
  2. Condemns without reservation any denial of the Srebrenica Genocide as a historical event, and urges Member States to preserve the established facts, including through their educational systems by developing appropriate programs, also in remembrance, towards preventing denial and distortion, and occurrence of genocides in the future;
  3. Also condemns without reservation actions that glorify those convicted of war crimes, crimes against humanity and genocide by international courts, including those responsible for the Srebrenica Genocide;
  4. Emphasizes the importance of completing the process of finding and identifying the remaining victims of the Srebrenica Genocide and according them dignified burial and calls for the continued prosecution of those perpetrators of the Srebrenica Genocide that have yet to face justice;
  5. Urges all States to fully adhere to their obligations under the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide, as applicable, and customary international law on genocide prevention and punishment with due regard to relevant ICJ decisions,
  6. Requests the Secretary-General to establish an outreach programme entitled “The Srebrenica Genocide and the United Nations”, starting its activities with preparations for the 30th anniversary in 2025, and further requests the Secretary-General to bring the present resolution to the attention of all Member States, organizations of the United Nations system and civil society organizations for appropriate observance,
  7. Invites all Member States, organizations of the United Nations system, other international and regional organizations, and civil society, including non-governmental organizations, academic institutions, and other relevant stakeholders to observe the International Day, including special observances and activities in memory and honor of the victims of the 1995 Genocide in Srebrenica, as well as appropriate education and public awareness – raising activities.”