foto: Radmila Vankoska

Bosanskohercegovačko društvo pisaca, prevoditelja i knjižničara u Göteborgu, Švedska (Bosnien-Hercegovinas, författar, översättare, bibliotekariesällskap) organizira on line ‘književne večeri srijedom’. Od početka ove godine na taj su način gostovali autori koji pripadaju kulturnom i jezičnom krugu BiH, danas rasuti po svijetu, poput Predraga Fincija, Midhata Ajanovića, Tomislava Čale, Enesa Topalovića, Senade Bešić, Midhata Medića.

Tako smo 17. veljače imali priliku upoznati Lanu Bastašić s kojom je razgovarala profesorica književnosti Sonja Bjelobaba. Prvi roman Lane Bastašić „Uhvati zeca“ nagrađen je Europskom nagradom za književnost 2020. godine, a bio je i u najužem izboru za NIN-ovu nagradu 2019. godine.

Lana je govorila o svom prvom romanu, njegovu prijevodu na petnaestak jezika, o pisanju, ali i o jeziku na kojem piše. Upravo su je kandidature i književne nagrade „na našim prostorima“ potakle da kaže: „Kad god počne priča o nekoj čistoći jezika, to mi se odmah ne sviđa“ i ako nekom zasmeta korištenje ‘regionalnih’ izraza, naravno s književnom svrhom, onda mi samo može biti drago, dodala je.

Identitet je neuhvatljiv i mijenja se, rekla je, dodajući kako je rođena u Zagrebu, odrasla u Banjaluci, a sada je u Barceloni. Pisala sam o svojem odrastanju, a mogla sam o ratu, ali on je sam po sebi muška priča, kaže. Dodaje da joj je jako drago što je dio regionalne književne scene u kojoj je niz jakih autora.

Roman „Uhvati zeca“, o prijateljstvu dvije mlade žene i njihovom odrastanju za vrijeme teških i mračnih devedesetih do nijansu svjetlijeg početka novog milenija, doživio je nekoliko izdanja u regiji, od beogradskog Kontrasta do sarajevskog Buybooka. U izdanju Frakture iz Zaprešića, početkom ove godine, objavljena je njezina zbirka priča „Mliječni zubi“.

Zainteresirani čitatelji mogu više saznati o autorici na njezinim stranicama (https://lanabastasic.com/)

Vrijedno društvo pisaca, prevoditelja i knjižničara najavilo je i sajam bosanskohercegovačke knjige, četvrti po redu, koji će se 27. veljače održati online (https://youtu.be/4RR1jhbMCWg).

„Lana Bastašić je jedna od rijetkih autorica koja na međunarodnu i domaće književne scene dolazi iz bivše Jugoslavije. Bastašićeva pritom književno nadmašuje svoje globalno razvikane inozemne i svoje lokalne vršnjakinje po zrelosti svoga romanesknog pisma, po autentičnom spisateljskom glasu, po specifičnoj energiji pripovijedanja i, što je najvažnije, po visokim književnim standardima koje je već sa svojim debitantskim romanom ‘Uhvati zeca’ postavila sebi, a onda i drugima. Iako je prvo izdanje romana Lane Bastašić najavljeno kao ‘prvi roman u našoj književnosti o ženskom prijateljstvu’, ona ne pripada ni ‘našoj’ književnosti, niti pak pripovjedačkom ‘brendu’ slavne Elene Ferante, gdje bi je, usput rečeno, svi tako rado svrstali. Lana Bastašić je svoja. Ima li u današnje vrijeme većeg književnog komplimenta?“ (Dubravka Ugrešić)

„Feminizam ove knjige je esencijalan u primitivnom i nasilnom društvu u kojem živimo. Atmosfera raspada jednog društva i tjeskoba rata sjajno su dočarani. ‘Uhvati zeca’ govori o svemu navedenom, ali je to prvenstveno roman potrage ostvaren u formi romana ceste u kojoj je glavni zamajac radnje osoba koje nema. Priča je to o nestajanju ljudi pogrešnog imena i prezimena u Banjaluci tokom rata 1992.-1995. Ispričana je bespoštedno i beskompromisno, kroz dva narativna toka, precizno i jasno. Radi se o potresnom romanu u kojem Lana Bastašić suvereno vlada formom koju je sebi nametnula.“ (Faruk Šehić)