Palićeva „Gramatika bosanskoga jezika“ predstavljena u Zagrebu

U Novinarskom domu predstavljene su Knjiga 1 (2024) i Knjiga 2 (2025) Gramatike bosanskoga jezika – Sintaksa prof. dr. Ismaila Palića. Program je vodila prof. dr. Mirela Omerović, a o djelu su govorili akademik Ivo Pranjković, prof. dr. Branimir Belaj i dr. sc. Ermina Ramadanović. Zbor i orkestar Bosana otvorio je večer, koja je, usprkos akademskoj temi, imala toplu notu. Moderatorica skupa, prof. dr. Mirela Omerović, istaknula je da ova izdanja predstavljaju rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada i promišljanja o temeljnim gramatičkim pitanjima bosanskog jezika.

Omerović je podsjetila da je prvi tom predstavljen prošle godine u Sarajevu, u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, u gotovo istom sastavu promotora, te naglasila značaj činjenice da su u vrlo kratkom periodu objavljena oba toma, čime se bosnistika dodatno učvršćuje na polju savremenog jezikoslovlja. „Ova djela utemeljena su na modernom pristupu sintaksičko-semantičkim problemima i primjeni različitih gramatičkih teorija“, istaknula je.

Prof. dr. Branimir Belaj istaknuo je da knjiga predstavlja vrhunsko znanstveno djelo koje daleko prelazi okvire klasičnih deskriptivnih priručnika. „Druga knjiga Sintakse kolege Ismaila Palića vrhunsko je znanstveno djelo u kojem su minuciozno obrađeni praktički svi sintaktičko-semantčki aspekti različitih tipova fraza, negacije i pragmatičke sastavnice rečenice“, naveo je Belaj. Posebno je naglasio da je i u ovom radu primijenjen isti eklektični teorijsko-metodološki aparat kao i u prvoj knjizi – uključujući generativnu gramatiku, gramatiku zavisnosti, kognitivnu gramatiku, teoriju konceptualne metafore i metonimije. Belaj smatra da Palić na izvanredan način povezuje spoznaje različitih gramatičkih teorija i pristupa, pokazujući široko poznavanje moderne lingvistike. „Stoga se i za ovu knjigu može bez ustezanja reći da uvelike premašuje okvire klasičnih deskriptivnih gramatika novoštokavskih standardnih idioma“, naglasio je.

Po njegovom mišljenju, Palićeva Sintaksa vrijedan je doprinos ne samo bosnistici, nego i općoj lingvistici, jer donosi nova rješenja i pristupe u razumijevanju sintaktičko-semantčkih struktura jezika. Naglasio je i ono što čitateljstvo često ne vidi, marljivost i strpljivi rad koji stoje iza ovakve gramatike.

Prema ocjeni Ive Pranjkovića, “Gramatika” Ismaila Palića predstavlja djelo autora koji vrlo dobro poznaje suvremene teorijske i metodološke pristupe gramatičkom opisu, ali ne zanemaruje ni tradicionalne sintaktičke razine. Palić, naime, uspijeva maksimalno uvažiti i povezati te pristupe, a zbog razlika u sintaktičkom ustrojstvu pojedinih standardnih jezika na štokavskom području njegovi rezultati vrijede ne samo za bosnistiku nego i za kroatistiku, serbistiku i montenegristiku.

Dr. sc. Ermina Ramadanović istaknula je da djelo ne predstavlja samo još jednu gramatiku, već novi pogled na gramatički opis jezika i značajan iskorak u razvoju bosnistike.

„Palićeve knjige zasnovane su na znanstvenim temeljima i uspostavljaju dijalog s modernim sintaktičkim teorijama. Autor razvija vlastiti analitički sustav koji omogućuje precizan opis složenih sintaktičkih odnosa, povezujući tradicionalnu gramatiku s najsavremenijim lingvističkim pristupima“, naglasila je Ramadanović.

Posebno je istaknula da Palić nudi sustavnu i preciznu analizu svakog aspekta sintakse, od osnovnih gramatičkih kategorija do složenih rečeničnih struktura, pokazujući kako je bosanski jezik živ i dinamičan sistem. „Za razliku od tradicionalnih priručnika, Palićev rad je funkcionalan i opisnog karaktera: on ne teži krutoj normi, već razmatra jezičnu upotrebu u stvarnom kontekstu“, dodala je.

Prema njezinim riječima, vrijednost ovih knjiga daleko nadilazi okvire lingvističke teorije jer one doprinose razumijevanju identiteta i kulturnog nasljeđa. „Palićeva Sintaksa nije samo znanstveno djelo, nego i didaktički vrijedan priručnik, koristan za studente, nastavnike, lektore, filologe, ali i sve znatiželjne govornike“, kazala je Ramadanović.

Zaključila je da Palićeva Sintaksa učvršćuje položaj bosanskog jezika u zajednici savremenih jezika i predstavlja most između jezika i identiteta.

Autor Gramatike bosanskoga jezika. Sintaksa prof. dr. Ismail Palić ističe da je potreba za novom, sveobuhvatnom gramatikom bosanskog jezika dugo prisutna u bosnistici. „Ovim djelom želio sam odgovoriti na zahtjeve savremenih lingvističkih istraživanja i ponuditi gramatiku koja će biti višedimenzionalna i utemeljena na znanstvenim osnovama“, navodi Palić.

Prva knjiga sintakse, objašnjava on, strukturirana je u četiri cjeline: teorijski pristup, pregled sintakse, glagolske fraze i klauze. Druga knjiga sadrži sedam poglavlja posvećenih imeničkim, pridjevskim, priložnim, prijedložnim i determinativnim frazama, kao i negaciji te tipovima rečenica i govornih činova. „Knjiga je namijenjena istraživačima bosnistike, lingvistima južnoslavenskih jezika, ali i studentima i nastavnicima. Želio sam je učiniti dovoljno sustavnom i preciznom za znanstvenu zajednicu, ali i dovoljno jasnom za širi krug čitatelja“, poručuje Palić.

Autor naglašava da je u radu nastojao povezati tradicionalnu gramatiku sa suvremenim lingvističkim pristupima – od gramatike zavisnosti i kognitivne lingvistike do sistemske funkcionalne gramatike. „Bosanski jezik zaslužuje opis koji neće stati na formalnim pravilima, nego će zahvatiti i semantičke i pragmatičke dimenzije njegove upotrebe“, ističe.

Posebnu zahvalnost uputio je recenzentima, profesorima Ivanu Pranjkoviću i Branimiru Belaju, čije su kritike i sugestije, kako kaže, bile dragocjene u oblikovanju konačne verzije djela. „Ova gramatika, sa svojih gotovo hiljadu stranica, pokazuje da bosanski jezik ima čvrst naučni temelj i ravnopravan status među savremenim standardnim jezicima“, zaključuje Palić.

Autor je zahvalio i izdavaču – Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu i organizatoru Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

Prof. dr. Mirela Omerović posebno je naglasila vrijednost knjige u očuvanju identiteta, jer se maternji jezik pokazuje kao jedan od ključnih temelja individualnog i kolektivnog identiteta. Promociju je opisala i kao priliku da se okupe naučnici, kulturni radnici i predstavnici institucija bošnjačke zajednice u Hrvatskoj, čime se znanje i kultura prenose i učvršćuju u širem društvenom prostoru.

Na kraju je uputila riječi zahvalnosti autoru, istaknuvši da se ovim dvotomnim djelom bosanski jezik potvrđuje kao standardiziran i naučno utemeljen jezik sa vlastitom gramatikom.

No, Palićeva „Gramatika“ radi ono što je dugoročno najvažnije, stabilizira stručni opis na koji se mogu nasloniti škole, univerziteti, mediji i kulturne institucije u BiH i u dijaspori. To je najbolji način da se jezik čuva u „bh. neredu“, ne navijanjem, nego preciznom, dostupnom i odgovornom naukom.

Palićev dvotomnik, ukratko, nije knjiga za policu, nego alat za nastavnike, lektore, studente i sve koji žele pisati i govoriti bosanskim jezikom sigurnije i jasnije.